U posljednjih nekoliko sedmica žene širom svijeta pridružile su se otporu onlajn i heštegom #metoo dokazale kako seksualno uznemiravanje nije dio prošlosti, već dobro poznati dio stvarnosti koji se više nije mogao sakriti.
O poznatom producentu i jednom od vlasnika kompanije Vajnstin pisali su „Njujork tajms“ i „Njujorker“ početkom ovog mjeseca i člankom sumirali 20 godina njegovog iskorišćavanja, seksualnog uznemiravanja i silovanja žena.
Nakon toliko godina istraživanja, uspjeli su da objave dokazive spekulacije – da je Vajnstin zaista volio da ucjenjuje lijepe i mlade glumice kako bez njegovog kreveta i te vrste „naklonosti“ nikada neće postati poznate.
Ćutanje Žene koje su godinama ćutale, a na spisku ih trenutno ima blizu 70, otvoreno su iznijele detalje seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, a među njima se nalaze i svjetski poznate glumice poput Gvinet Paltrou, Anđeline Džoli i Rouz Mekgovan. Većina glumica na spisku se proslavila, osvojila Oskar i upisala se na takozvanoj A listi glumačke ekipe. Za sve to je, navodno, bio zaslužan Vajnstin, koji se nije zaustavljao na uznemiravanju, već je desetak žena podiglo i optužnicu za silovanje. Korporacijski magnat i producent koji je sebi izgradio čvrstu poziciju u Holivudu godinama je žene držao u pravnom vakuumu, ne dajući im prostora da podnesu prijavu – kako kroz mito, tako i ugovorom o diskreciji. Centri moći Međutim, ono neočekivano što se desilo jeste da su žene različitih poslovnih pozadina počele da govore o svom iskustvu onlajn, te da ni jedna branša nije ostala nedodirnuta – od privatnog sektora do državnih institucija. Vajnstinov efekat uspio je da prodre u svaku poru društvenog djelovanja. Prošle sedmice je poslanica Zelene stranke/Evropske slobodne alijanse Teri Rajntke u Evropskom parlamentu, sa koleginicama iz partije, govorila o seksualnom uznemiravanju. Istakle su u svom obraćanju da je dosta bilo tišine i skrivanja, te da žene na svim nivoima moraju progovoriti, jer je to jedini način da se zaustavi seksualno uznemiravanje. Pokrenuta je i peticija s njihove strane, koja je u subotu brojala više od 10.000 potpisa, a cilj je da se, između ostalog, napravi dobro definisani normativni okvir koji će i na evropskom i na nacionalnim nivoima odrediti seksualno uznemiravanje i propisati adekvatne sankcije.
Ispovijest Sagovornica Pobjede, koja je tražila anonimnost, počela je razgovor prisjećanjem na četvorogodišnji rad u jednoj uspješnoj crnogorskoj firmi, na poziciji sekretarice. - Imala sam tada 25 godina. Pratila sam kodeks oblačenja, kao i pravila ponašanja i nijednim gestom nijesam slala signale nadređenima, koje bi neko od njih mogao pogrešno protumačiti – objašnjava naša sagovornica. Međutim, i pored adekvatnog ponašanja, bilo joj je, kako je rekla, u prisustvu šefa uvijek neprijatno. - Nikada me nije dodirnuo, niti pitao da se nađemo van radnog vremena, ali me je uvijek tako prodorno gledao, svakog jutrao komentarisao moj izgled i gotovo uvijek pred drugima govorio: „Da mi je ona žena, ne bi iz kuće izlazila“ – prisjeća se ona. Prema njenim riječima, držala je distancu, ali nije mogla ni po jednom kodeksu da ga prijavi iako se osjećala „konstantno uznemireno“ u njegovom društvu.
- Zakazivao bi sastanke i putovanja i vodio mene kao asistentkinju iako nijesam znala engleski niti imala pojma o čemu on priča. Najgore je bilo kad ostanemo sami – priča se uvijek svodila na seks. Kad bolje razmislim, on je samo o tome pričao kad ostanemo sami – objašnjava sagovornica.
Agoniju je, kako je rekla, prekinula odlaskom iz firme, a uvjerena je da je njen slučaj bio klasičan primjer seksualnog uznemiravanja.
- Da sam slučaj prijavila, kolege bi rekle: Vidi ovu nezahvalnu osobu, koliko joj je samo prilika pruženo – zaključila je ona.
Naša država Savjetnica za odnose s javnošću Osnovnog suda u Podgorici Ana Krkeljić istakla je za Pobjedu da u ovoj godini nije bilo predmeta formiranih po osnovu naknade štete zbog seksualnog uznemiravanja na radu i u vezi sa radom.
Sa druge strane, kako je rekla, nije bilo ni slučajeva nedoličnog ponašanja u međusobnim odnosima službenika u Osnovnom sudu u Podgorici, a samim tim ni seksualnog uznemiravanja. Etički kodeks Kako su za Pobjedu naglasili iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, nijesu im se obraćali građani s pritužbama za seksualno uznemiravanje, niti su imali prijavljenih slučajeva navodnog seksualnog uznemiravanja u samoj instituciji. Prema njihovim riječima, na zaposlene se primjenjuju propisi Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika, koji se primjenjuje i u svim ostalim državnim službama.
- Njima su utvrđeni etički standardi i pravila ponašanja državnih službenika i namještenika, a što pretpostavlja verbalno i neverbalno ponašanje koje isključuje svaki vid povrede dostojanstva i ličnog integriteta u sferi seksualnog života – naveli su iz kancelarije ombudsmana. Krivični zakon Seksualno uznemiravanje nije posebno definisano u Krivičnom zakonu, međutim, prepoznato je, kako su objasnili iz te kancelarije, kroz nekoliko odredbi, od kojih, između ostalog, u članu 220 – kojim je zabranjeno i sankcionisano nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- U tom članu prepoznati su i elementi verbalnog, neverbalnog i drugog neželjenog ponašanja seksualne prirode koje vrijeđa psihički i fizički integritet ličnosti i izaziva ponižavajuće, uvredljivo i drugo neželjeno okruženje – naveli su iz insitucije zaštitnika. Seksualno uznemiravanje je, osim u Krivičnom zakonu, prepoznato i u Zakonu o radu, a predviđena je i prekršajna sankcija u članu osam. - Smatramo da postojeće zakonsko uređenje i propisana inkriminacija pružaju osnov za djelotvornu pravnu zaštitu od seksualnog uznemiravanja. Naravno, to podrazumijeva efikasan rad i postupanje od organa zaduženih za sprovođenje zakona – otkrivanja, gonjenja i presuđivanja – zaključili su iz kancelarije ombudsmana.
Privatni sektor Portparolka kompanije Telenor Crna Gora Emilija Rabrenović za Pobjedu je kazala da u toj kompaniji nijesu imali prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja. Prema njenim riječima, u svim zemljama u kojima ta kompanija posluje važi jedinstven kodeks ponašanja, koji na precizan i detaljan način tretira različita pitanja profesionalne etike.
- Naša kompanija ne toleriše omalovažavajuće ponašanje bilo koje vrste, a Kodeks promoviše poštovanje ljudskih prava i svih oblika različitosti. Svi zaposleni u Telenoru dužni su da se pridržavaju pravila koja obuhvataju različite principe etičkog i profesionalnog postupanja u međuljudskim odnosima, među kojima je i poštovanje drugih kolega – naglasila je Rabrenović. Kroz Telenorov kolektivni ugovor, prema njenim riječima, psihičko zlostavljanje ili ponižavanje drugog zaposlenog, u koje spada i seksualno uznemiravanje, definisano je kao teža povreda radne obaveze. To može biti prestanak radnog odnosa, odnosno otkaz ugovora o radu – istakla je Rabrenović i dodala da u toj kompaniji, u skladu sa Zakonom o radu, imaju i zaposlenog koji je zadužen za posredovanje u slučaju bilo koje vrste mobinga.
Pobjeda
