Nakon toga je Nacrt zakona zbog zahtjeva Evropske komisije i usaglašavanja sa evropskim direktivama, pretrpio značajne izmjene pa je na javnoj raspravio bio ponovo od 11. juna do 3. jula 2015. Prijedlog će se uskoro naći u parlamentu, jer se njegovo usvajanje očekuje najkasnije do kraja godine.
Da li će sadašnji tekst biti amandmanski promijenjen u nekim djelovima za sada se ne zna, jer ga zainteresovani nijesu za ovih nekoliko dana, kažu, nijesu imali kad ni pročitati. Šire mogućnosti Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti dr Zoran Đikanović Pobjedi je kazao da predloženi zakon pruža šire mogućnosti za inovativnost i konkurentnost svih učesnika i korisnika finansijskih usluga. - Obuhvatnije se tretiraju finansijski instrumenti i uvode nova mjesta trgovanja kroz kreiranje novih platformi - multilateralne platforme za trgovanje i vanberzansko trgovanje. Druga novina se odnosi na kreiranje panevropskog tržišta koje pruža okvir za dublje tržište kapitala.
To znači da će količina materijala za trgovanje biti veća i likvidnije tržište kapitala. Povećava se količina kapitala koji se koristi za trgovanje – ističe Đikanović. On kaže da će investiciona društva imati na raspolaganju znatno širi spektar investicionih usluga - brokerske, dilerski poslovi, investiciono savjetovanje, upravljanje portfeljem, kastodi usluge, upravljanje platformama za trgovanje…
- Brojne odredbe Zakona su u funkciji bolje zaštite klijenata investicionih društava, kako kroz pravila poslovnog ponašanja, tako i uspostavljanjem Fonda za zaštitu investitora kako bi se dodatno osigurala sredstva klijenata. Zakon propisuje detaljniji sadržaj prospekta kod javne ponude hartija od vrijednosti i veću transparentnost emitenata. Na ovaj način se ostvaruje princip zaštite investitora na način da investitor odluku o ulaganju donosi na osnovu tačnih i potpunih informacija o emitentu - tvrdi predsjednik KHOV.
Globalni trend digitalizacije i razvoj IC tehnologija učinio je, ističe Đikanović, da se i finansijska tržišta mijenjaju.
- Mijenjaju se potrebe kori snika i onih koji pružaju finansijske usluge. Sa namjerom da se ide ukorak sa globalnim promjenama, razvijen je regulatorni okvir i sadržaj Prijedloga zakona o tržištu kapitala - kaže on i podsjeća da se u Crnoj Gori tržište kapitala začelo kao nastavak masovne vaučerske privatizacije, razvijalo se živo i vitalno, i naročito kod mlađe i preduzetne populacije mijenjalo odnos prema štednji i stvaranju.
Tržište kapitala je, dodaje on, globalna oblast, okrenuta razvoju i budućnosti.
Neprimjenljivo Za razliku od Đikanovića, po slanik opozicije Mladen Bojanić, koji je svojevremeno bio i direktor berze, za Pobjedu je kazao da je prijedlog ovog zakona prepisan bez mjere i ukusa i ne odgovara našim potrebama ni po formi ni po sadržini. - Umjesto da se ozbiljno poradi na reformi posrnulog tržišta kako bi se povratilo povjerenje i podigla atraktivnost, dobili smo prijedlog zakona koji je daleko od stepena razvoja i stanja našeg tržišta kapitala. Ovaj prijedlog zakona je prenormiran, nerazumljiv i teško primjenljiv, bez obzira što se odlaže primjena mnogih odredbi do prijema Crne Gore u EU - objašnjava Bojanić.
On smatra da će, ako u ovom obliku bude usvojen, zakon napraviti mnoge dileme i odvratiti potencijalno zainteresovane.
- Radi se o lošem zakonu za crnogorsko tržište kapitala, koji će dobiti očekivani plus od evropskih birokrata i, suprotno tvrdnjama zakonopisaca, gurnuti domaće tržišta u još veći minus - tvrdi Bojanić. Kako će reagovati tržište na novi zakon trebalo bi da se vidi već naredne godine jer se usvajanje očekuje do kraja decembra. Direktor Montenegroberze Gojko Maksimović nedavno je u intervjuu za naš list kazao da će novi zakon potpuno biti usaglašen sa EU regulativom i ocijenio da će nužne izmjene za sve učesnike na tržištu biti izazovne. - Nadam se da će tržište uspjeti da tu regulativu iskoristi kao komparativnu prednost i da će nam ona kroz postojeće poreske olakšiće i najpovoljnije poreske stope, donijeti nove investitore kao i učesnike na tržištu – kazao je tada direktor berze.
Pobjeda
