- Plava kapela Narodnog muzeja na Cetinju i dalje čuva ikonu Bogorodice Filermose. Ova poznata hrišćanska relikvija, po svemu sudeći, još neko vrijeme neće stići do svoje trajne kuće, budući da se u javnosti i dalje čuju oprečni predlozi o njenom budućem konačištu. U posljednje dvije decenije, od kada je utvrđen identitet Filermose, bilo je puno ideja, projekata i raznih interesa vezanih za njenu valorizaciju i smještaj, ali je samo nekoliko dobilo i zvaničnu formu.
Namjera države i Prijestonice Cetinje, već više godina je da Filermosu smjeste u adaptiranu Cetinjsku pećinu. Iako je gradonačelnik Aleksandar Bogdanović nekoliko puta govorio o mogućim datumima početka radova na adaptaciji, ni pećina ni Filermosa nijesu mrdnule s mjesta. S mjesta mrdaju jedino ideje, pa je početkom prošle nedjelje mitropolit Amfilohije ponovo ustalasao javnost predlogom da Mitropolija crnogorsko-primorska, zajedno sa Vladom, na Cetinju gradi zavjetni hram Svete trojice. U njemu bi, prema riječima Amfilohija, bila smještena ikona Bogorodice Filermose, ali i ruka Svetog Jovana Preteče i čestica Časnog krsta, koje se čuvaju u Cetinjskom manastiru.
Gdje je dom
Ideji da se ikona smjesti u Cetinjsku pećinu protive se i neki poznati crnogorski umjetnici, istoričari umjetnosti i stručnjaci za kulturnu baštinu. Niko, prema njihovom mišljenju, ne može garantovati da pećina neće plaviti, kako se više puta de- šavalo u prošlosti.
Istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov ranije je za Pobjedu kazao da bi najbolja ideja bila da se ikona, ruka Sv. Jovana Preteče i čestica Časnog krsta smjeste u novoizgrađeni crkveni objekat iza kojeg imperativno ne bi stajala ni Srpska, ni Crnogorska, ni Katolička crkva. Bio bi to, prema njegovim riječima, hram svih konfesija i mjesto u kojem bi se okupljali vjernici, hodočasnici i turisti sa svih krajeva svijeta.
Sa druge strane, prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu, prof. dr Antun Sbutega, kazao je za Pobjedu da se ne protivi ideji o smještanju Filermose u Cetinjsku pećinu.
- Mislim da bi to moglo biti dobro rješenje, pod uslovom da se obezbijedi sigurnost, da projekat bude adekvatan i ne previše skup. To rješenje ima prednost u tome što ne mora da se gradi novi objekat u istorijskom jezgru Cetinja, što bi bilo vrlo problematično – kazao je Sbutega, koji je autor i nedavno objavljene monografije „Ikona vitezova. Istorija ikone Bogorodice Fileremske“.
Smještanje ikone u vjerski objekat, koji uvijek pripada nekoj od hrišćanskih crkava, prema mišljenju Sbutege, u ovom periodu bilo bi problematično zbog kompleksnog odnosa vjerskih zajednica u Crnoj Gori, odnosno Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve. Ti odnosi, kako kaže, imaju i političke i društvene dimenzije, a ne samo vjerske. - Bogorodica, dakle i njena ikona, promoviše i predstavlja univerzalnu ljubav, bezuslovno praštanje i mir, a ne sukobe i podjele, i zato treba izbjegavati svako rješenje koje bi imalo efekte suprotne od ovih vrijednosti – rekao je Sbutega.
Nekoliko verzija
Sbutega je podsjetio da je u posljednje dvije decenije, od kada je utvrđen identitet Filermose, bilo dosta ideja vezanih za njenu valorizaciju i smještaj.
- Još 2007. je jedan italijanski arhitektonski studio, po crnogorskoj narudžbi, izradio projekat da se iznad Cetinjskog manastira sagradi hram za ikonu i relikvije. Projekat je bio promovisan na Cetinju, ali je zbog jakih kritika sa raznih strana napušten. Zatim je isti studio izradio projekat da se relikvije smjeste u adaptiranu pećinu na Cetinju, koji je Skupština prijestonice usvojila 2010. godine.
No, na zahtjev naručioca, arhitektonski studio je taj projekat još dva puta mijenjao, ali do sada nijedan od tih projekta nije realizovan – istakao je Sbutega. Pored ovih ideja, prema njegovim riječima, pominjana je gradnja jednog manjeg provizornog objekta na Cetinju, dok se ne realizuje definitivni veći i reprezentativni objekat.
- Ideja je bila i da se ikona smjesti u neku od već postojećih crkava, ali nijedna od tih ideja nije bila prihvaćena – kazao je Sbutega.
Dodao je da nema ništa skandalozno ni čudno da se ikona ne nalazi u crkvi, već u muzeju.
Podsjetio je da se veliki broj veoma vrijednih i starih ikona nalazi u muzejima, galerijama i privatnim zbirkama, između ostalog u vatikanskim muzejima, muzejima i galerijama u Moskvi i drugima.
Pored toga što je Sbutega prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu, on je i vitez Suverenog viteškog malteškog reda, u čijem posjedu su, u davnoj prošlosti, bile tri hrišćanske relikvije. Sbutega je istakao da Malteški red smatra da su ikona i relikvije vlasništvo Crne Gore i da ona treba da odluči kako da ih na najbolji način valorizuje.
- Mišljenje Reda je da je sama Bogorodica izabrala da ova njena ikona, poslije vjekovne odiseje, dođe u Crnu Goru. Vatikan nema stav o tome – kazao je Sbutega.
Netačne tvrdnje
Kao poznavalac istorije ikone Bogorodice Filermose, Antun Sbutega izričito je demantovao tvrdnje da se radi „o jednoj od najvećih svetinja hrišćanstva, ikoni koju je naslikao Sveti Luka i koja ima basnoslovnu materijalnu vrijednost, procijenjenu na fantastičnih 10 milijardi dolara“.
- Te tvrdnje i razne druge mistifikacije i dezinformacije na ovu temu su posljedica neznanja i nedostatka istorijskih i drugih informacija – rekao je Sbutega. Zato je, kako kaže, poslije dugogodišnjeg istraživanja izvora ove godine objavio u Italiji i u Crnoj Gori (u izdanju Narodnog i Pomorskog muzeja) knjigu „Ikona vitezova. Istorija ikone Bogorodice Fileremske“, u kojoj je detaljno i dokumentovano opisao istoriju ove ikone i dvije relikvije, sa bogatom bibliografijom.
- Sveti Luka Evanđelista nije naslikao nijednu ikonu i ta legenda je nastala tek u 8. vijeku i odnosi se na više veoma starih ikona čiji autori su nepoznati. Filermosa je vrlo malo poznata izvan Malteškog reda i malog broja eksperata, a njena materijalna vrijednost nije basnoslovna – kazao je Sbutega.
Teško je, prema njegovom mišljenju, govoriti i o njenoj umjetničkoj, odnosno estetskoj vrijednosti, jer je sačuvan samo mali fragment provobitne kompozicije za koju ne znamo kako je izgledala, odnosno lice Bogorodice, koje je prilično oštećeno.
- Njena vrijednost je za hrišćane istočnog i zapadnog obreda duhovna, a pored toga je istorijska i kulturna, prije svega zato što je Filermosa zaštitnica Malteškog reda – istakao je Sbutega.
Prvi dokumentovani istorijski podaci o njoj su sa kraja 14. vijeka, a njena prethodna istorija je vezana za razne legende i tradicije. Riječ je o vizantijskoj ikoni, najvjerovatnije nastaloj u 7. ili 8. vijeku.
- Što se tiče relikvija, njihova vrijednost je prije svega duhovna i istorijska. Postoji, inače, više ruku Svetoga Jovana Preteče, kao i brojne relikvije čestice Časnog krsta, od kojih jedna u katoličkoj župnoj crkvi na Prčanju – naglasio je Sbutega.
Glas sa aukcije
Materijalna vrijednost najskupljih ikona, napominje Sbutega, kreće se od hiljadu do 100.000 eura u trenutku kada dođu na aukciju. Nemoguće je reći, kaže, kolika bi bila početna cijena ikone Bogorodice Filermose, jer bi na to uticali brojni faktori.
- Ako bi neki zaluđenik bio spreman na aukciji da plati 100 milijardi dolara, onda ona njemu vrijedi toliko, ali je teško govoriti o objektivnoj vrijednosti. Podsjetiću da je jedna Gogenova slika početkom 2015. na aukciji prodata za nevjerovatnih 300 miliona dolara i to je najviša cijena koja je plaćena za jedno umjetničko djelo u istoriji – rekao je Sbutega.
Svojevremeno je, podsjeća Sbutega, Malteški red htio da od Crne Gore otkupi ikonu za 100.000 eura ili da je zamijeni za neko umjetničko djelo približne vrijednosti. Crnogorska Vlada je odbila, a potom je Malteški red odustao od te inicijative i Crnoj Gori prepustio odluku o tome na koji način će valorizovati ikonu i druge relikvije.
Ne postoji dokaz da je ikona vlasništvo SPC-a
Komentarišući tvrdnju Mitropolije crnogorsko-primorske da je ta vjerska institucija „zakoniti držalac tri svetinje“, Sbutega napominje da je ikona Bogorodice Filermose, u toku svoje duge istorije, puno puta mijenjala mjesto boravka i vlasnike.
- Koliko znam, ne postoji nijedan dokaz da je ona postala po bilo kom osnovu vlasništvo Srpske pravoslavne crkve. Kralj Petar ju je 1941. samo dao na čuvanje manastiru Ostrog, zajedno sa zlatom i drugim drgocjenostima. Isto tako relikvije su 1978. godine date Cetinjskom manastiru na upotrebu i čuvanje što svjedoče postojeći dokumenti – kazao je Sbutega.
Nije realno očekivati veliki broj turista
Ukoliko bi ikona Bogorodice Filermose bila smještena u Cetinjsku pećinu, lokalna vlast se nada i da bi to znatno podiglo turističku ponudu grada. Međutim, Antun Sbutega tvrdi da, bez obzira gdje su ikona i relikvije smješteni na Cetinju, nije realno očekivati da oni privuku ogroman broj turista i hodočasnika i da se prijestonica pretvori u novo Međugorje ili Lurd.
- Da bi se znatno povećao broj hodočasnika i turista koji ih posjećuju, treba ih prije svega na međunarodnom planu adekvatno promovisati, a to do sada nije učinjeno. U svakom slučaju, ikona i relikvije adekvatno valorizovane i promovisane bi znanto obogatile već bogato istorijsko, kulturno i duhovno nasljeđe Cetinja i Crne Gore i dale doprinos razvoju duhovnog i kulturnog turizma – rekao je Sbutega.
Prijestonica: Dobrodošle su sve inicijative
Iz kabineta gradonačelnika Cetinja, Aleksandra Bogdanovića, Pobjedi je saopšteno da Prijestonica i Direkcija javnih radova realizuju projekat izgradnje podzemnog objekta u okviru Cetinjske pećine, koji će biti u funkciji izložbenog prostora.
- Kompanija „Neimar“, koja je na tenderu dobila posao izgradnje objekta vrijednog 1,6 miliona eura, trenutno sprovodi aktivnosti na mjerenju i ispitivanju stijenske mase, te vrši pripreme za intervencije na stijenskoj masi – navodi se u saopštenju iz kabineta.
Projekat će se, kako su naveli, realizovati u dvije faze. Prva faza odnosi se na izgradnju podzemnog objekta ukupne bruto površine 635 metara kvadratnih, sa pratećim sadržajima, kao i uređenje terena i izgradnju kompletne podzemne infrastrukture. Druga faza odnosi se na izgradnju alternativnog ulaza u objekat, koji podrazumijeva komunikacijsko povezivanje (lift i stepenište) sa prirodnim otvorom u donjem dijelu pećine.
- Eventualno izmještanje Ikone Filermose u ovaj prostor je posebna procedura koja zahtijeva određene formalno pravne radnje. Tako da eventualno premještanje same ikone nije bio predmet tendera ni Ugovora sa izvođačem radova, već je to poseban aspekt projekta čija se eventualna realizacija sprovodi po posebnoj proceduri – saopšteno je iz Prijestonice.
Na pitanje kakav je stav Prijestonice prema inicijativi mitropolita Amfilohija o izgradnji hrama Svete Trojice, iz kabineta gradonačelnika saopšteno je da su dobrodošle sve inicijative koje imaju za cilj poboljšanje turističke ponude grada i sveukupni razvoj Prijestonice.
- Gradska uprava je spremna da ih razmotri, u dijelu svojih nadležnosti – rečeno je iz kabineta.
(Pobjeda)
