Uzimala-davala Sporna je odredba o obaveznosti akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, jer taj stav iz člana 16 u pitanje dovodi član 165 istog zakona, prema kojem poslodavac tri mjeseca ne može zaposliti novog radnika na mjesto onog kojeg je otpustio kao tehnološki višak, a bio je u stalnom radnom odnosu. To je prvi način izigravanja odredbe da se radniku nakon tri godine mora dati ugovor za stalno (prim aut). Ovim je članom, navodi Agencija, omogućeno poslodavcu da svaka tri mjeseca otvara, odnosno ukida ista radna mjesta. Uz to, član 31 nacrta propisuje da se probni rad predvidi ugovorom o radu, a ne aktom o sistematizaciji, što omogućava poslodavcu nejednak odnos prema zaposlenim.
Član 34 nacrta propisuje da ugovor na određeno može trajati i duže od tri godine zbog zamjene odsutnog zaposlenog, obavljanje sezonskih poslova, ili rada na projektu do njegovog okončanja. Pitanje je koji to sezonski poslovi mogu da traju 36 mjeseci uzastopno, jer se u članu 5 istog propisa precizira da ne mogu trajati duže od devet mjeseci u toku godine. Ukazuju na mogućnosti dodatnih zloupotreba, jer agencije za posredovanje mogu neograničen broj puta prekidati i ponovo zaključivati radni odnos sa istom osobom, pod uslovom da prekid bude jedan do 59 dana. Ovo su druga dva načina izigravanja zaposlenja za stalno (prim. aut). Ističu i da nije precizirano na osnovu kojih kriterijuma i u kojim slučajevima zaposleni može da bude privremeno raspoređen na druge poslove 30 dana godišnje bez aneksa ugovora i pismenog naloga.
Sezonci Agencija pita i koji to sezonski poslovi traju tri četvrtine godine, ističući da se time otvara prostor za velike zloupotrebe. To bi bio četvrti način da se izbjegne stalno zapošljavanje (prim aut). Iz Agencije ističu i pitanje kontrole sezonaca i inspekcijske kontrole kod godišnjih odmora. Smatraju da je zahtjev iz člana 85 da radnik u roku od tri dana od odlaska na bolovanje dostavi potvrdu ljekara ide u pravcu administrativnih nameta i povećava birokratiju. Mogućnost da poslodavac traži preispitivanje opravdanosti bolovanja predstavlja miješanje i prejudiciranje propusta u službi drugog – zdravstvenog sistema, što naročito u svjetlu mogućnosti da poslodavac zbog toga može da da otkaz vodi nesigurnosti radnika, zaposlenih u zdravstvenom sistemu i otvara vrata širokom spektru zloupotreba, odnosno neopravdanih otkaza. (Pobjeda, foto: Andrey Korolev)
