Cilj manifestacije je promocija lika i djela aktivnih ljudi iz Hrvatske, kao i njihovog doprinosa u istorijskom razvoju crnogorske kulture.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović kazao je da saradnja Crnogoraca i Hrvata ima dugu i izuzetno bogatu tradiciju i da su Crna Gora i Hrvatska vjekovima gajile dobrosusjedske i prijateljske odnose.
„Staro hrvatsko kraljevstvo i prva crnogorska država - Duklja bilježe u svojim hronikama početke te saradnje koju će kasnije nastaviti njihovi sljedbenici i brojne generacije potomstva. Već od tada, plodonosnu saradnju imaće slavna Dubrovačka Republika sa našom prvom državom - Dukljom. I za vrijeme naših srednjevjekovnih dinastija - Balšića i Crnojevića putevi i pravci saradnje tekli su u oba smjera. Renesansa u doba Crnojevića stigla je u Crnu Goru sa Zapada, iz Venecije, a most njenog prispjeća na naše tlo bio je zlatni Dubrovnik. I u vrijeme crnogorskih vladika, borba hrvatskih i crnogorskih rodoljuba protiv zajedničkog neprijatelja - Osmanlijskog carstva predstavljala je bedem očuvanja evropske kulture i poretka“, kazao je Bogdanović.
On je naglasio da su se u Drugom svjetskom ratu i narodnooslobodilačkoj borbi pod istom zastavom borili Hrvati i Crnogorci ostvarujući tekovine antifašističke borbe i socijalističke revolucije, a da su, nestankom Jugoslavije i uspostavljanjem nezavisnih država, sadržaji naše saradnje dobili intenzivan, dinamičan i plodan karakter.
„Hrvatska je bila jedna od prvih država koja je priznala nezavisnu Crnu Goru. Ujedno i naš medijator i saveznik od posebnog značaja u našim stremljenjima ka evropskim i evroatlantskim integracijama. U crnogorskom prijemu u NATO i regionalnom liderstvu u evropskim integracijama, ogroman je udio Republike Hrvatske. Sa Hrvatskom, Crna Gora je tako nastavila dobrosusjedske odnose prijateljstva i saradnje, neraskidivim savezništvom u trajnom opredjeljenju za usvajanje vrijednosti zapadne civilizacije i izgradnji boljeg i mirnijeg svijeta“, naglasio je Bogdanović.
On je kazao da su i materjalni tragovi hrvatskog doprinosa Crnoj Gori, Crnogorcima i Cetinju vječni.
„Njih svjedoče veličanstveni Meštrovićev Mauzolej Njegošu, Gržetićev spomenik osnivaču Cetinja Ivanu Crnojeviću, spomenik velikom pjesniku, hrvatskom banu Ivanu Mažuraniću, pjesničko bratstvo lirske sabraće Lesa Ivanovića i Dobriše Cesarića, imena Krleže i Jergovića na ploči dobitnika Njegoševe nagrade u Biljardi i mnogi drugi događaji, ličnosti, pojave i procesi koji imaju trajno i istorijsko značenje“ istakao je Bogdanović i dodao da su pobratimski odnosi Cetinja sa Splitom i Rijekom, saradnja sa Dubrovnikom, Vukovarom, Zagrebom i mnogim hrvatskim gradovima, garant dobrih odnosa kojima pečat daju i naše etničke zajednice - Crnogoraca u Hrvatskoj i Hrvata u Crnoj Gori, naših sunarodnika sa dvije domovine.
Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Sreten Perović kazao je da hrvatski i crnogorski građani, kao i njihove dvije prijateljske zemlje, odavno vezuju mnoga prijateljstva, ali da se vazda nađe i onih drugih, koji te odnose najčešće svjesno kvare. On je kazao da je po svojim intencijama ovaj naučni skup u potpunom u skladu sa temeljnim zadacima Dukljanske akademije nauke i umjestnosti, sa najvrednijim djelima njenog naučnog i umjetničkog članstva.
Ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić kazao je da su odnosi između Hrvatske i Crne Gore i sadržajni i razgranati.
„U proteklom periodu, a tako će biti i u buduće nema ni jednoga dana kada Hrvatska ne prenese svoja znanja i vještine u pregovaračkom procesu Crne Gore, da što prije postane članica Evropske unije, a nadamo se da će to biti što prije“, istakao je Grubišić.
Prisutne su pozdravili i direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ Bogić Rakočević, umjetnik Mijo Adžić i predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljubo Radović.
Tokom dva dana trajanja naučnog skupa svoja izlaganja imaće 39 učesnika, a prvog dana otvorene su izložbe knjiga „Croatica – Montenegrina“ autorke Dragice Lompar i „Hrvatski neimari i Njegošev mauzolej“ autora Aleksandra Berkuljana.
Naučni skup organizuju Savez Crnogoraca Hrvatske, Crnogorski kulturni forum i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“.
