Na sjednici su govorili: dr Mladen Vukčević, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore u periodu 2005-2007, poslanik dr Miodrag Vuković, predsjednik Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore i član Ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Crne Gore 2006. godine, te Ivan Brajović, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore.
Istovremeno, u Vladinom domu su izloženi primjerci više ustava Crne Gore - od prvog donijetog u nezavisnoj Crnoj Gori 1905, do aktuelnog iz 2007. godine.
Mladen Vukčević podsjetio je na prve zakone i Ustave nekadašnje Knjaževine Crne Gore, te kontinuitet najvišeg državno-pravnog akta do aktuelnog, čija se desetogodišnjica danas obilježava.
- U tim državnim mijenama, ustavi su, nezavisno od ideoloških ramova, bili orijentiri i putokazi vršenja vlasti, ali i garanti njenog ograničenja. I tako sve do danas, oni nisu bili samo djela jedne političke strukture ili većine, već je doprinos njihovom tvorenju dao i značajni broj narodnih predstavnika koji drugačije politički promišljaju ali razumiju da je Ustav zajedničko dobro. Polazeći od takvog iskustva Crna Gora je donošenjem Ustava 2007. godine, krunisala vijek svoje ustavne tradicije, utvrdila osnove svog uređenja, predočila svoju ustavnu biografijuporodici evropskih naroda i upisala ga u mapu evropskog pravnog prostora - naveo je on.
Vukčević je dodao kako je decenija od usvajanja Ustava ujedno prilika da se svi prisjete pouke ovog akta.
- Ustav nije samo slovo, već i duh norme; on nije samo akt, već sistem vrijednosti; nije samo spisak obaveza, već i povelja prava; nije samo pregled organizacije vlasti, već i sredstvo za njeno ograničenje. I zaključno, on je slika suverenosti građanina kao izvorišta, matice i ušća svake demokratske vladavine, onako kako je to zapisano u članu 2 našeg Ustava.
Ustav se u proteklom desetogodištu pokazao kao dobra osnova za primat međunarodnog prava i zakonodavstvo oslonjeno na evropsku pravnu tekovinu; kao temelj za unapređivanje ljudskih prava;kao preduslov za međunarodne integracije i uporište za međunarodnu sudsku praksu, i najvažnije, kao oslonac za učvršćenje državnog identiteta. Tu sliku nijesu izmijenila ni njegova pojedinačna kršenja, učestalo donošenje neustavnih akata, ni njegova napregnuta tumačenja po mjeri političkih interesa ili potreba. Zato, ustavnost ne treba posmatrati kao čin, već kao proces u izgradnji ustavnog patriotizma kao zajedničkog imenitelja nacionalne, vjerske i ukupne raznolikosti Crne Gore. To je lakše reći nego ostvariti, ali, da bismo gradili put moramo znati cilj, a to je višegeneracijski a ne jednogeneracijski ustav, kakve je bilježila naša ustavna istorija - dodao je on.
No, on ukazuje kako stabilnost ustava "ne znači da ne treba kritički preispitivati ustavna rješenja, onako kako će to u ponedjeljak učiniti Udruženje pravnika u raspravi na ovu temu".
- To ne znači poziv da se Ustav ishitreno mijenja, niti to zbog složenosti postupka njegove promjene može biti jednokratan čin. Međutim, nije preuranjeno voditi dijalog o ustavu. Jer, to je dijalog o demokratizaciji crnogorskog društva, i podloga za njegovo usavršavanje, onako kako je to urađeno amandmanima iz 2013 godine - istakao je Vukčević.
Miodrag Vuković kazao je da desetogodišnjicu donošenja Ustava "obilježavamo međunarodno priznatoj i demokratskoj Crnoj Gori".
- Prije deset godina, poslanici Ustavotvorne skupštine, poslije ozbiljnog organizovanog, promišljenog, organizovanog i politički odgovornog rada, usvojili su Ustav naše države. Datum za pamćenje - ne samo u pravnoj, ustavnoj i političkoj tradiciji Crne Gore, nego u njenom ljudskom i državnom trajanju. A nije to lako biti u Crnoj Gori, državi istorije za ponos i sadašnjosti koja hrabri i obećava. Datumi su kao putokazi i istovremeno ukazuju ali i upozoravaju, a mnogi i opominju - rekao je član nekadašnje Ustavotvorne skupštine iz redova DPS-a.
Dalje je naveo kako su prije deset godina utvrdiđeni "temelji primjereni ovim vremenima, kada je sve više civilizacijskih izazova, naše nove Crne Gore, ali i adaptirali čitav sistem interesima našeg naroda". Takođe je podsjetio na referendum koji je prethodio ovom Ustavu, i tadašnjim izborom između samostalnosti i ostanka u zajednici sa Srbijom.
- Crna Gora je najviše stradala u sukobu sa svojom unutrašnjom, konzervativnom i političkom destrukcijom. Najveće destrukcije stvarala je ona vizija Crne Gore naslonjena na sve manji dio Crne Gore, sklon starim ideologijama, propalim državnim projektima - naveo je Vuković u svom obraćanju.
Prisutnima se obratio i Ivan Brajović.
- Ne postoji narod na svijetu, izumrili ili opstali, veliki ili mali, koji nije priželjkivao i hvalio se velikom istorijom, bez obzira na to koliko je žrtava koštao taj ponos. Crnu Goru, na rasksnici svjetova i civilizacija, na razmeđi ideologija i revolucija, htjela - ne htjela zadesila je velika istorija na kojoj su joj zavidjeli, a i danas zavide i silni i oni drugi. Ali savremena Crna Gora ne želi više da joj zavide na žrtvama, ni materijalnim, a kamoli ljudskim, već na intelektualnim, stvaralačkim, demokratskim kapacitetima koje smo stavili u puni razvojni pogon kako bismo stigli zakašnjelo, nadoknadili propušteno i zauzeli svoje mjesto i put među razvijenim zajednicama - kazao je aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore.
On je podsjetio kako ""život na Balkanu nije bio lak, naročito u srednjem vijeku kad su postavljeni temelji crnogorske države".
- Moderna Crna Gora donijela je dvotrećinskom većinom Ustav prije deset godine, koji oslikava novu crnogorsku stvarnost, uvažavajući pri tom u potpunosti međunarodno pravo. Prvi put se i formalno uvodi crnogorski jezik, što je od neprocjenjivog značaja za identitet, uz crnogorske simbole - precizirao je.
Dalje je istakao kako, suprotnom pojedinim stavovima, "Crna Gora ne samo da nije nestala, nego je preuzala primat nosioca razvoja u regionu".
- Oprostićemo svima koji nijesu vjerovali u Ustav i Crnu Goru. Mi vjerujemo u oboje... Nova vremena nose i nove izazove. Nezavisnost i sloboda ne smiju biti dovedeni u pitanje. Čovjek je zaštitnik svoje porodice i imetka, a Ustav građanina i države. Čuvajući Ustav, čuvamo svoje najbliže, svoj identitet i kulturu - zaključio je Brajović.
Među brojnim zvanicama u Vladinom domu na Cetinju su predsjednici Crne Gore i njenih Vlada od vremena socijalizma do danas, preko predsjednika i čelnika državnih i lokalinih institucija, do visokih zvaničnika i članova diplomatskog kora u našoj zemlji.
K.J.
