“Jako mi je drago sastati se s vama u Rusiji, drago mi je na prilici da popričamo o bilateralnim odnosima, ali i o regionalnim pitanjima. Dobrodošli”, rekao je Putin hrvatskoj predsjednici na početku sastanka u rezidenciji Bočarov ručej.
Grabar Kitarovićeva je na dobrodošlicu odgovorila da se raduje razgovorima i da vjeruje će to biti nova stepenica i nova faza u odnosima dvije država.
Očekuje, kako je rekla, da će na to uticati razgovori o bilateralnim odnosima, prije svega o proširenju privredne saradnje, kulturne i svake druge, ali isto tako o pitanjima sigurnosti na području evropskog kontinenta, posebno u hrvatskom susjedstvu na Jugoistoku Evrope i o pitanjima globalne sigurnosti u kojima Rusija igra bitnu ulogu.
Grabar Kitarovićeva je rekla i da u ovom trenutku između dvije zemlje postoji nekoliko otvorenih pitanja te izrazila uvjerenje da se o njima može razgovarati u okviru “otvorenog dijaloga međusobnog poštovanja”.
“Prije svega smatram da možemo postaviti pozitivne pretpostavke za daljnje proširenje saradnje između Hrvatske i Rusije”, istakla je ona
Kako se navodi, hrvatska predsjednica je iskoristila priliku da Putina pozove u zvaničnu posjetu Hrvatskoj.
Putin je podsjetio je da se ove godine obilježava 25. godišnjica diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i RH i izrazio zadovoljstvo zbog značajnog rasta trgovinske razmijene između dvije zemalja.
Takođe je izrazio uvjerenje da će svi razgovori hrvatske predsjednice i susreti tokom posjeta Rusiji koristiti odnosima dvije zemalja.
Ovo je, inače, prva službena posjeta jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj federaciji od 2009. godine, a ključni njen cilj je “novi zamah u odnosima koji su godinama zapušteni”, javlja HINA pozivajući se na izvore na Pantovčaku.
Prema najavama, Grabar Kitarovićeva će u razgovorima s Putinom, uz bilateralna pitanja, poseban naglasak staviti na stabilnost Jugoistoka Evrope i na globalnu ulogu Rusije.
Hrvatska i Rusija imaju zajedničke interese u borbi protiv međunarodnog terorizma i svih oblika ekstremizama, kao i interes za stabilnost Jugoistočne Evrope.
Jedna od tema, kako se navodi, razgovora biće situacija u Bosni i Hercegovini. Grabar-Kitarović je više puta izrazila zabrinutost procesima u BiH, posebno ističući zastoj u procesu pristupanju Evropskoj uniji i NATO-u te zastoj u reformama. Kazala je i da u BiH ima hiljade radikaliziranih osoba koje predstavljaju potencijalnu sigurnosnu prijetnju na tragu islamskog terorizma, što je u toj zemlji izazvalo burne reakcije.
I Hrvatska i Rusija se zalažu za jedinstvenu, suverenu, cjelovitu i stabilnu BiH i ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda, kažu na Pantovčaku.
Među temama razgovora svakako će biti Agrokor u koji su ruske banke, Sberbank i VTB, uložile veliki novac i očekuju povraćaj duga.
Ukrajinska kriza je takođe nezaobilazno pitanje, posebno nakon što je premijer Andrej Plenković ponudio Kijevu hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija, što se Moskvi nikako nije svidjelo i izazvalo je dvije negativne reakcije ruskog ministarstva spoljnih poslova.
Na Pantovčaku ističu da hrvatska vlada i predsjednica podržavaju puno sprovođenje sporazuma iz Minska i sve što se dogovori u okviru njega te da su hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji “dragocijena, ali mogu biti korisna samo ako se sve potpisnice minskog sporazuma za to zalažu”.
IZVOR: Tanjug.rs
