S obzirom na to da gube svoju snagu i otpornost, mnoge operacije, poput carskog reza, transplantacije organa, ugradnje veštačkih kukova i zglobova, pa čak i hemoterapija mogle bi da postanu opasne i smrtonosne medicinske intervencije, upozorava SZO.
Jedna od činjenica je i da farmaceutska industrija veoma dugo nije proizvela novi antibiotik, pa je objavljivanje ove liste ujedno i poziv farmaceutima da svoja istraživanja usmjere u pravcu borbe protiv rezistencije bakterija na antiobiotike.
Takođe, navode da svih 12 bakterija u sebi imaju ugrađene mehanizme za pronalaženje novih načina za preživljavanje, a dodatna je opasnost što taj genetski materijal mogu prenijeti i na druge bakterije. Opasne bakterije podijeljene su u tri podgrupe.
Tri bakterije proglašene su najopasnijima – Pseudomonas aeruginosa, Enterobacteriaceae i Acinetobacter baumannii.
SZO navodi da je pronalaženje „ubice“ ovih bakterija apsolutni prioritet. Šest ih je na listi visokog prioriteta, a to su Enterococcus faecium, Helicobacter pylori, Salmonela, Campylobacter, zlatni stafilokok i Neisseria gonorrhoeae.
U kategoriji srednjeg prioriteta za pronalazak lijeka nekoliko je vrsta Shigelle, Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae.Upravo to su bakterije koje bi mogle postati najveći ubice, ako se u relativno kratkom roku ne pronađu novi ljekovi kojima će moći djelotvorno da se liječe. (blic)
