To je bilo vidljivo na posljednjem glavnom pretresu, kada je optužena Branka Milić u svojoj odbrani iznijela da će započeti štrajk glađu zbog, kako je navela, kršenja ljudskih prava u vezi uslova u kojima izdržava pritvor. Nakon toga, njen advokat Jugoslav Krpović predložio je sudu da se optuženoj ukine pritvor ili da se pritvor zamijeni u mjeru bezbijednosti. Navedenom predlogu u svom izjašnjenju tužilaštvo se nije protivilo, kako bi se zakonski utvrdilo o kakvoj bolesti se kod optužene radi, nakon čega bi sud bio u mogućnosti da eventualno donese odluku da pritvor zamijeni jednom od mjera nadzora, uz obećanje optužene da neće napustiti Crnu Goru.
Sud je donio rješenje kojim je odbio predlog za ukidanje pritvora. Naime, po stavu suda i dalje stoje razlozi zbog kojih je privor određen i produžavan, a takođe odbio je i predlog branioca optužene za izricanje mjere bezbjednosti imajući u vidu odredbu čl.66 Krivičnog zakonika Crne Gore koja propisuje da je svrha mjere bezbjednosti da se otklone stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja da učinilac u buduće vrši krivična djela.
"Ono što je važno navesti kada su u pitanju mjere bezbjednosti je da se za njihovo izricanje traži postojanje uzročne veze između zdravstvenog stanja učinioca i učinjenog krivičnog djela, kao i da takva stanja mogu voditi ponovnom izvršenju krivičnog djela, te se dakle u konkretnom slučaju u ovoj fazi postupka mjere bezbjednosti ne mogu izricati bez prethodnog utvrđivanja svih okolnosti vezanih za zdravstveno stanje optužene Branke Milić", objasnio je izvor Portala Analitika.
Osim toga, kako su mediji uredno izvijestili, sud je odbio predlog branioca optužene Milić za izricanje „mjere zabrane boravka“ u Podgorici jer takva mjera nadzora nije propisana Zakonikom o krivičnom postupku.
Kako su objasnili pravni stručnjaci, član 166 Zakonika o krivičnom postupku propisuje da one mjere nadzora koje sud može izreći u situacijama kada postoje okolnosti koje ukazuju da bi se okrivljeni mogao sakriti, pobjeći, otići u nepoznato mjesto ili u drugu državu ili ometati vođenje krivičnog postupka, a sud nakon procjene svih okolnosti konkretnog slučaja može odlučiti da pritvor kao najtežu mjeru za obezbjeđenje prisustva okrivljenog zamijeni jednom od predviđenih mjera nadzora.
Navedene zakonske odredbe, postupanje i predlozi branioca optužene Milić, jasno ukazuju da stavljanje pogrešnih predloga i predloga koji nijesu propisani Zakonikom o krivičnom postupku, ima za cilj ne ukidanje pritvora kako je to predstavljeno od strane branioca, već im je motiv odugovlačenje postupka i njegova opstrukcija, u situaciji kada još uvijek nijesu utvrđene sve okolnosti koje bi eventualno dovele do odluke da se pritvor zamijeni jednom od mjera nadzora.
Prema rasporedu Višeg suda, naredni termini suđenja su su: 5. i 6. oktobar u 9 časova, 9. oktobar u 8:30, te 13. oktobar u 9 sati.
P.Z.
