U ispitivanju koje je za dnevnik Bild sproveo institut INSA, 64,5 posto Njemaca izrazilo je mišljenje da je zemlja 27 godina nakon službenog ujedinjenja razdvojena. Na istoku zemlje 74 posto građana vjeruje u postojanje "nevidljive unutrašnje granice".
Razlike su posebno postale očite prilikom izbora za Bundestag krajem septembra kada je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) na istoku zemlje sa preko 20 posto osvojenih glasova postala druga po veličini politička snaga. U saveznoj državi Saskoj AfD je postala najjača stranka s osvojenih 27 posto glasova. Na zapadu zemlje AfD je biralo oko 10 posto glasača.
Premijer Saske Stanislav Tilih odbacio je, usprkos izbornim rezultatima, tvrdnju da je istok Njemačke desno ekstreman.
"Strahovi građana na istoku Njemačke su zbog nižih primanja i povišene stope nezaposlenosti vrlo izraženi, ali to ne znači da se svi građani s istoka mogu paušalno nazivati ekstremistima", rekao je Tilih.
Komesarka savezne vlade za pitanje istoka zemlje Iris Gleike upozorila je, međutim, da je nezaposlenost na istoku od ujedinjenja drastično pala, dok su istovremeno porasli realni prihodi građana. Uprkos tome dohodak po glavi stanovnika je na istoku zemlje još uvijek 27 posto niži nego na zapadu. Industrijska produktivnost na istoku manja je za čitavih 20 posto.
Privatna agencija za zapošljavanje Stepping Stone je povodom Dana ujedinjenja navela i uočljive razlike u zaradama stručnjaka i vodećeg kadra na istoku i zapadu. U prosjeku na istoku stručnjaci u privatnom sektoru zarađuju oko 42 hiljade, na zapadu je prosjek 57 hiljada eura godišnje bruto.
Gleike je kao poseban problem navela drastične demografske promjene, posebno u istočnonjemačkoj provinciji gdje gotovo trideset godina nakon ujedinjenja mladi odlaze na zapad zemlje.
