Region

Kad uvrede postanu dio gradiva

Gimnazije u Srbiji koriste udžbenike raznih autora ali u javnosti je polemiku izazvao udžbenik za treći razred gimnazije autora prof. dr Radoša Ljušića jer se na srpske susede gleda sa ironijom, što otvara i pitanja odnosa budućih generacija prema drugim narodima.
Kad uvrede postanu dio gradiva
Portal AnalitikaIzvor

Povlačenje udžbenika?

Liga socijaldemokarata Vojvodine koju predvodi Nenad Čanak je nadležnim institucijama uputila zahtev za reviziju ovog udžbenika i očekuju reakciju Ministarstva prosvete, odnosno „da se udžbenik pod hitno povuče iz nastave“, stoji u stavu ove stranke dostavljenom „Pobjedi“.

Zašto? „Ljušićev udžbenik je prepun šovinističkih opservacija, uvredljivih sadržaja protiv pripadnika drugih naroda, i nanosi ogromnu štetu učenicima, jer podstiče na širenje mržnje“, navodi LSV.

Ova stranka smatra da je nedopustivo da se u užbeniku nalaze sadržaji koji podstiču podozrivost prema pripadnicima drugih nacija, jer Srbija je država u kojoj su pripadnih nacionalnih zajednica ravnopravi i veoma je štetno da se učenici o svojim sugrađnanima drugačijeg porekla, imena ili prezimena obrazuju putem Ljušićevih stereotipa, predrasuda i mitomanija.

- Jasno je i da ovakav pristup obrazovanju mladih u Srbiji može imati veoma loše posledice po dobrosusedske odnose u regionu. U Srbiji i regionu sada je 21. vek, a ne mračni Srednji vek, svidelo se to nacionalnim mitomanima ili ne! stoji u stavu LSV.

Zašto se često Srbi prema drugim narodima odnose sa nipodaštavanjem, ironijom…?

- Mislim da niste u pravu kada kažete da Srbi generalno sa nipodaštavanjem gledaju na susede i druge narode - kaže za „Pobjedu“ dr Aleksandar R. Miletić iz Centra za istorijske studije i dijalog. On je istoričar koji je prvi kritikovao ovaj udžbenik i otvorio polemiku.

- To je više utisak koji dolazi iz najuticajnijih srpskih medija, a proizvode ga problematični predstavnici elita koje imaju monopol prisustva u tim medijima - nastavlja Miletić i precizira da su: „najizrazitiji protagonisti takvog neodgovornog govora i reprodukovanja nacionalnih stereotipa dolaze iz redova medijski protežiranih istoričara - nacionalista i predstavnika vlasti“. On konstatuje da se između ove dve centrale prepoznaje sinergija i međusobno podupiranje u argumentaciji, a čini se da ovu uzajamnost u Srbiji možemo pratiti još od vremena Osme sednice.

- Čak i kada je zvanična politika države proevropska i racionalna, razlozi navodne političke oportunosti iziskuju da se s vremena na vreme podignu nacionalne tenzije ili da se kaže nešto neodmereno i generalizujuće negativno o susedima ili manjinama - smatra Miletić.

Za političara Čedomira Jovanovića nipodaštavanje drugih je ponekad posledica osećaja sopstvene inferiornosti zbog nekih stvari, ali se u Srbiji to često zamenjuje time što se prikazuje određena moć koja u stvarnosti ne postoji, i to služi da se kod masa stvara iluzija o našoj posebnosti, rekao je on „Pobjedi“.

Konstatujući da su nerešeni odnosi u regionu i stalna zaoštravanja verbalne komunikacije među zemljama koje su bile u sastavu bivše Jugoslavije, nažalost su slika okruženja u kojem živimo, Jovanović kaže: „Srbija kao zemlja koja je poražena izašla iz svih dešavanja koja su nas pratila u poslednje tri decenije, oseća određenu dozu ogorčenja, jer se po ekonomskim aspektima danas svrstava međe države koje su na začelju Evrope i to se često kompenzuje potcenjivačkim odnosom prema okolnim zemljama“.

(Opširnije u današnjoj Pobjedi)

Portal Analitika