On je kazao i da je već sada zavidan broj djece i kompanija koji su zainteresovani za dualno obrazovanje, te da ih narednih nedjelja očekuje sastanak sa predstavnicima poslodavaca, kako bi od ljudi koji učestvuju u projektu čuli šta su očekivanja kako od njih samih, tako i od djece i obrazovnih institucija.
DN: Dualno obrazovanje pokrenuto je sa „mrtve tačke“ poslije punih osam godina, a i stručne škole su bile vrlo zapažene ove godine. Šta je trebalo uraditi da se naprave ti pomaci?
ŠEHOVIĆ: Pokretanje dualnog obrazovanja nakon gotovo čitave decenije je zahtijevalo ozbiljan pristup ovom problemu, koje je Ministarstvo prosvjete u prethodnom periodu pokazalo.
Svaka aktivnost, pa i ova, mora se, da bi bila uspješna, baviti svim činiocima. Ovdje to znači roditeljima i djecom, poslodavcima, te ulogom države. Posebno smo rješavali probleme koji su uočeni onda kada je, još 2008. godine, prekinut upis u dualno obrazovanje ili praktično obrazovanje kod poslodavca kako je definisano u propisima, zbog nedostatka interesovanja.
Sada smo interesovanje djece podstakli kampanjom “Stručno-moj izbor za budućnost”, za koju su učenici Elektrotehničke škole izradili vizuelni identitet i tako postali najbolji promoteri stručnih škola. Kod učenika i roditelja se razbijaju predrasude o stručnom obrazovanju i mogućnostima koje ono nudi. Pored toga, po prvi put smo obezbijedili oko 120 stipendija za učenike koji upisuju neko od deficitarnih zanimanja.
U toku je opremanje osam stručnih škola opremom vrijednosti oko 345.000 eura, koja se finansira 85% iz IPA sredstava, a 15% iz nacionalnih sredstava kroz Operativni program „Razvoj ljudskih resursa 2012-2013“. Sa poslodavcima smo takođe uspostavili direktnu komunikaciju i pružili im konkretne podsticaje za uključivanje u obuku.
DN: Učenici u dualnom obrazovanju imaju imaju i džeparac, odnosno naknadu od države?
ŠEHOVIĆ: Tačno. Najnovijim zakonskim izmjenama obavezu plaćanja naknade učenicima u dualnom obrazovanju za prva dva razreda preuzelo je Ministarstvo, dok je samo u trećem to obaveza poslodavca. U prvom razredu ta naknada iznosi 10% prosječne neto zarade, u drugom 15%, a u trećem 20. Poslodavci su odredili instruktore praktičnog obrazovanja odgovarajućeg profila i nivoa obrazovanja i zadužili ih za obrazovanje učenika i saradnju sa školom, kao i za kontakte sa zaposlenima u preduzeću koji su odgovorni za obrazovanje đaka.
Narednih nedjelja očekuje nas sastanak sa predstavnicima poslodavaca, kako bismo od ljudi koji učestvuju u projektu čuli šta su očekivanja kako od njih samih, tako i od djece i obrazovnih institucija.
Dakle, učenicima smo pokazali da ih u stručnim školama čeka mnogo toga, uključujući mogućnost za stipendiranje i veliku vjerovatnoću za posao, ukoliko imaju tih afiniteta. Poslodavcima smo dali podsticaje, a mi ćemo dati maksimum da se djeca iškoluju ne za biro, već za tržište rada.
DN: Šta cijenite najvećim benefitima dualnog obrazovanja?
ŠEHOVIĆ: Dualno obrazovanje ne znači samo prisutnost učenika u radionici, pogonu, kuhinji ili u drugom radnom prostoru. Poslodavac kod dualnog obrazovanja ne ustupa školi i učenicima samo prostor i opremu već je odgovoran za obrazovanje učenika.
Na tržištu najviše slobodnih radnih mjesta imamo u trgovini, turizmu i ugostiteljstvu, poljoprivredi, preradi hrane, građevini i elektrotehnici. Dualno obrazovanje, kao oblik obrazovanja na trećem stepenu koga karakteriše učenje uz rad kod poslodavca, preduslov je za stvaranje traženog kadra koji će izaći spreman na tržište, ali i jasan pokazatelj pune posvećenosti države rješavanju višedecenijskog strukturnog problema sa kojim se naše društvo suočava.
ŠEHOVIĆ: U toku praktičnog obrazovanja kod poslodavca učenici se osposobljavaju za samostalan rad u profesiji za koju se obrazuju. Učenje kroz rad im omogućava povezivanje teorije i prakse, bolje razumijevanje teorijskih sadržaja i njihovu praktičnu primjenu. Kroz partnerstvo sa poslodavcima obrazovni sistem dobija povratne informacije o nedostajućim vještinama i kvalifikacijama na tržištu rada i na taj način pomaže usaglašavanju obrazovne ponude sa potrebama tržišta rada. Poslodavci su u mogućnosti da daju doprinos stvaranju kvalifikovane radne snage i da već u toku obrazovanja pripreme učenike za zaposlenje odmah nakon završetka obrazovanja.
DN: Šta pokazuju podaci – koliko je prijavljene djece, a koliko poslodavaca?
ŠEHOVIĆ: Zadovoljni smo odzivom ne samo kada je riječ o dualnom obrazovanju gdje je prijavljeno 285 djece i preko 100 poslodavaca u 12 opština i 16 škola, već o stručnim školama uopšte. Obrazovnih programa koji su uključeni u dualno obrazovanje je 14.
Kada smo početkom godine postavljali prioritete, jedan od njih je bio povećanje interesovanja mladih za srednje stručno obrazovanje. Za samo nekoliko mjeseci kampanje uspjeli smo da upišemo skoro 20 posto više djece na treći stepen, kao i da za stručno obrazovanje zainteresujemo veliki broj djece koja su ostvarila odličan uspjeh u osnovnoj školi.
No, čeka nas još puno posla. U sistemima velikim kakvo je obrazovanje uvođenje izmjena je i najlakši dio posla, u odnosu na njihovu primjenu u jednom takvom razruđenom sistemu.
DN: Koji su poslodavci u pitanju?
ŠEHOVIĆ: Veliki broj ozbiljnih poslodavaca iskazao je interesovanje za učešće u obuci djece. Njih 111 se prijavilo, nakon čega je uslijedila provjera materijalno-tehničke i kadrovske osposobljenosti za obuku, koju je prošlo njih 100. Centar za stručno obrazovanje vršio je provjeru poslodavaca, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegle situacije neozbiljnog vršenja uloge u čitavom procesu, i tu ćemo biti prilično rigorozni.
Jer, ako smo kao država značajno olakšali učešće poslodavcima u projektu dualnog obrazovanja na način da naknadu učenicima u prva dva razreda sada plaća država, a u trećem poslodavac, očekujemo i ozbiljnost u pristupu obuci.
Učešće poslodavaca poput Hiltona, Centre Vile, Splendida, France, Kalampera, Impeka, Ramela, Toščelika, autoservisa Renooa, Fiata, Škode, Mercedes Benza, Opela, „7. avgust“ Adriatik Marinasa i mnogih drugih, učvršćuje nas u uvjerenju da smo ušli u ozbiljnu priču u kojoj će dobitnici biti, prije svega, mladi.
DN: Kako ćete kontrolisati proces?
ŠEHOVIĆ: Proces će biti kontrolisan sa više nivoa. Oformljeno je tijelo od predstavnika svih učesnika, koje će se starati o tome da učenici dobiju najbolju moguću edukaciju, a poslodavci redovno i profesionalno izvršavaju svoje obaveze.
Škole imaju sistematizovano mjesto Organizator praktične nastave, koji će se takođe na operativnom nivou brinuti o sprovođenju plana praktičnog obrazovanja kod poslodavca.
U školskoj 2017/2018. godini evidencije o poslodavcima i učenicima koji su kod poslodavca mogu se pratiti i preko aplikacije Praktična nastava na MEIS portalu. Naravno, neozbiljno je a priori isključiti bilo kakvu problematičnu situaciju, posebno kada govorimo o više stotina učenika i stotinu poslodavaca, ali kreirali smo kontrolni mehanizam čija je osnovna svrha svođenje mogućnosti za takve slučajeve na najmanju moguću mjeru.
