Vasiljković je proglašen krivim po dvije tačke optužnice - zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku stanicu u Glini.
Inače, Vasiljković je prošle nedjelje tokom iznošenja završne odbrane odbacio sve navode iz optužnice: "Navedene zločine, koji se spominju u optužnici, niti sam počinio, a niti su se oni dogodili".
On je cijeli sudski proces nazvao "opsesivno fašističkim progonom", a na početku procesa prošle godine rekao je da se doživljava kao branitelj domovine Jugoslavije, a ne agresor.
Njegova odbrana je tvrdila da pred sudom u Splitu nije imao nepristrasno i pošteno suđenje, kao i da je imao drugačiji tretman jer je Srbin.
Tužilaštvo je s druge strane tvrdilo da je u sudskom postupku, tokom kojem je ispitano više desetina svedoka, dokazalo sve optužbe, odnosno da je Vasiljković kao komandant Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih jedinica samoproglašene SAO Krajine počinio ratne zločine 1991. u zatvoru u Kninu, kao i 1993. u Bruškoj, kod Benkovca, gdje je mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Optužnica tereti Vasiljkovića i da je tokom jula 1991. u Glini, u dogovoru s komandantom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku stanicu, kao i na okolna naselja. U optužnici se navodi i da su tokom napada oštećeni i uništeni civilni objekti, hrvatsko stanovništvo natjerano na beg, opljačkana imovina i ubijeni i ranjeni civili.
Među nastradalima je bio i njemački novinar Egon Skotland, koji je poginuo 1991. godine na ulazu u Glinu.
Županijsko tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv Vasiljkovića početkom 2016, gotovo pola godine nakon što ga je Australija izručila Hrvatskoj poslije desetak godina skrivanja.
Do hapšenja je živio u Pertu pod imenom Daniel Sneden i radio je kao trener golfa, a državljanin je Srbije i Australije.
