Vujanović je ocijenio da Mediteranski akcioni plan dobija poseban značaj u kontekstu sprovođenja Agende UN-a za održivi razvoj 2030. „Obilježavanje Dana obale Mediterana u Crnoj Gori ima poseban značaj. Time se pokazuje puna posvećenost Crne Gore da se najneposrednije i najaktivnije uključi u važne programe UN-a“, kazao je Vujanović navodeći da je ovaj kvalitet državne politike Crne Gore naglasio u razgovorima s Generalnim sekretarom UN-a Antonijem Gutjerešom proteklog petka u okviru održane Generalne skupštine UN-a.
„Ujedinjene nacije mogu pouzdano računati na Crnu Goru kao partnera u svim programima kroz koje se afirmišu globalna i regionalna djelovanja UN-a. Prihvatajući obilježavanje Dana obale Mediterana iskazujemo svoju privrženost Mediteranu i njegovim globalno prepoznatljivim i prestižnim vrijednostima. Crna Gora ovaj značajan događaj doživljava kao prepoznavanje vrijednosti svoje obale, i u granicama izvan Mediterana. Naša obala svakako pripada važnom prostoru susreta raznih civilizacija, kultura i vjera i ima bogatstvo kulture i ljepotu prirode koje je čine jednom od najprestižnijih obala Mediterana. Obaveza ove i budućih generacija je da razvojne projekte uskladi sa visokim standardima zaštite prostora i životne sredine. Prostor je naše veliko bogatstvo, njime se mora oprezno upravljati i on se ne smije ničim narušavati.“, ocijenio je Vujanović.
Dan obale ima višestruko značanje – pored promocije i razmjene najbolje dostupnih znanja i vještina, organizacijom ovog događaja potvrđuje se politička podrška takvom programskom okviru djelovanja. Ambasadori obale su istaknuti predstavnici država Mediterana u oblasti politike, nauke, književnosti, civilnog društva. Stoga su na današnjem Mediteranskom danu obale predstavnici UNEP/MAP-a uručili plaketu Ambasadora obale za 2017. godinu potpredsjedniku Skupštine Crne Gore, Branimiru Gvozdenoviću.
U periodu od 2012. do 2016. godine gospodin Gvozdenović je pružio izuzetan doprinos uvođenju održivih modela planiranja i upravljanja obalnim područjem Crne Gore u skladu sa zahtjevima Barselonske konvencije. Ličnim učešćem u sprovođenju Programa integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore (CAMP-a CG) i izraženom političkom podrškom omogućio je uspješnu realizaciju ovog veoma zahtjevnog programa koji je rezultirao: izradom Nacrta Prostornog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore na temelju najbolje prakse planiranja zasnovanog na ekosistemskom pristupu, te donošenjem i usvajanjem Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem i reformom sistema upravljanja za održivi integralni razvoj obalnog područja. Gvozdenović je u obraćanju prisutnima ocijenio da reformski zakokret ka održivim modelima upravljanja ima ne samo značaj za obalno područje, već i ukupni održivi razvoj Crne Gore kao ekološke države. Gaetano Leone, koordinator Mediteranskog akcionog plana u okviru Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija (UNEP/MAP), u ime cijelog sistema UNEPA/MAP-a iskazao je veliku zahvalnost domaćinu, Predsjedniku Crne Gore koji je sve prisutne počastovao svojim prisustvom, što predstavlja dokaz posvećenosti Crne Gore ciljevima Barselonske konvencije.
„Vaša zemlja pruža znatan doprinos našim postignućima na veliki broj načina i često služi kao primjer drugim zemljama“, kazao je Leone. On je istakao da od 2007. godine Dan obale predstavlja značajan datum kada cijeli Mediteran slavi vrijednost svojih obalnih područja. „Slavimo hiljade godina napretka koji je iz ovog dijela svijeta oblikovao njegovu istoriju pružajući čovječanstvu neprocjenjivo nasljeđe i bogatstvo“, poručio je Leone.
Prisutnima se zatim obratila Željka Škaričić, direktorica Regionalnog centra za program prioritetnih akcija (PAP/RAC), koja je istakla da je saradnja PAP/RACA, UNEP-a i Crne Gore oduvijek bila posebna i kontinuirano uživa podršku sa najvišeg političkog nivoa. Prema njenim riječima, samo se zajedničkim promišljanjem o inovacijama u oblasti planiranja i upravljanja obalnim područjem mogu postići najbolji rezultati.
Naročito se zahvalila učesnicima u procesu realizacije Programa integralnog upravljanja obalnim područjemCrne Gore (CAMP CG) i izrade Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem CG , u prvom redu Ministarstvu održivog razvoja i turizma, te JPMD na posvećenosti primjeni održivih modela upravljanja najvrijednijim dijelom obalnog područja Crne Gore - područjem morskog dobra.
Saša Radulović, državni sekretar za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma kazao je da čist, zdrav i produktivan Mediteran predstavlja preduslov održivog razvoja. „Mjerljivi rezultati otklona od neodrživih razvojnih tokova i dalje su izazov i čine okosnicu u vođenju politike održivog razvoja Crne Gore. Upravo onako kako to od nas zahtijeva Agenda Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine, Pariski sporazum o klimi i za nas u regionu Mediterana naročito značajna Barselonska konvencija”, kazao je Radulović.
Takođe, kako je naveo državni sekretar Radulović, tehnička podrška koju pruža Mediteranski akcioni plan i Mediteranska komisija za održivi razvoj olakšavaju naš put ka dostizanju ciljeva održivog razvoja kao i ispunjavanje obaveza u procesu integracija Crne Gore u EU, naročito u kontekstu transpozicije i primjene direktiva o morskoj strategiji i planiranju namjene morske sredine.
Predrag Jelušić, direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom naveo je da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Crnoj Gori (JPMD) predstavlja jednu od ključnih institucija zaduženih za zaštitu i razvoj u uskom obalnom pojasu. „Već 25 godina naše preduzeće brine o upravljanju pojasom morskog dobra u svih šest primorskih opština, realizujući planove i programe koje donose i usvajaju Vlada i resorna ministarstva iz oblasti turizma, pomorstva, uređenja prostora, ribarstva i zaštite životne sredine“, kazao je Jelušić.
On je takođe naveo da će se transformacijom Javnog preduzeća u Agenciju za upravljanje morskim dobrom, koja se predviđa nakon usvajanja novog Zakona o morskom dobru, proširiti nadležnosti i ojačati uloga buduće Agencije, posebno u oblasti očuvanja specifičnih obalnih ekosistema i sprovođenja odredbi Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjima Mediterana.
Kako je poručio, obala se čuva za buduće generacije kako strategijama i planovima na nacionalnom nivou, tako i akcijama i preduzimanjem mjera na lokalnom nivou.
Pored predstavnika javnog sektora – nadležnih ministarsatva, MORiT-a, JPMD, lokalnih samouprava, posebnu dimenziju današnjem događaju daje aktivno učešće civilnog sektora. Uz podršku JPMD-a, juče i danas, održavaju se brojne manifestacije paralelno sa zvaničnim programom, uz uključivanje najmlađih, nevladinog sektora te lokalnih samouprava.
