Na londonskom tržištu je cijena barela prošle sedmice porasla 2,2 posto, na 56,85 dolara, najviši nivo od marta. Na američkom je tržištu barel pak poskupio 1,5 posto, na 50,65 dolara, najviši nivo od maja.
Rast cijena nafte četvrtu nedjelju zaredom opravdava se procjenama o povećanju tražnje u nadolazećem razdoblju zahvaljujući bržem rastu najvećih svjetskih ekonomija.
S druge strane, očekuje se da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEK) i nakon iduće godine ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,8 miliona barela dnevno. Doduše, na sastanku članica OPEK-a i nekih proizvođača koji nijesu u tom kartelu u Beču u petak takva odluka nije donesena jer je, složili su se ministri tih zemalja, prerano za to.
"Vjerujem da je januar naredne godine najraniji termin kada bismo zapravo mogli kredibilno razgovarati o situaciji na tržištu", kazao je ruski ministar energetike Aleksander Novak.
Neki drugi ministri kazali su, pak, da bi ta odluka mogla biti donijeta u novembru na idućem službenom sastanku ministara OPEK-a.
S druge strane, proizvodnja nafte u SAD-u gotovo se u potpunosti oporavila od poremećaja izazvanih uraganom Harvi, pa je prošle sedmice proizvodnja, prema podacima vlade, dosegnula 9,51 miliona barela dnevno, što je gotovo isto kao i prije Harvija.
(SEEbiz)
