Razgovor sa njim započinjemo pitanjem o tome koliko kulturnim poslenicima u Nikšiću znači četvorogodišnji Program kulture i je li bio izazov pratiti ga.
- Bio je to veliki izazov, jer je konstantno trebalo animirati publiku različitim, a kvalitetnim kulturnim sadržajima.
Sa druge strane, nama je velika satisfakcija, motiv i stimulans, pošto smo imali mnogo značajnija sredstva da realizujemo planirane umjetničke programe, i Nikšićanima dovedemo velika umjetnička imena.
Taj nas je program na neki način edukovao kako da nastavimo rad i kad prestane finansiranje.
Znači, da tražimo dalje kako bismo mogli raditi projekte kao što je Festival uličnih svirača, gdje je Zahumlje prepoznato kao kulturna sredina koja nudi širok dijapazon i alternativnih vidova – priča Krivokapić.
Festival uličnih svirača, kaže on, dao je posebnu draž Nikšiću a o tome koliko je uspješan bio govore brojna publika, izvođači i čestitke sa svih strana.
Ništa manje uspješan, vjeruje on, je Boem fest.
Realizaciji Programa kulture, kaže on, doprinos su dali JU Muzeji i galerije izložbama, kao i JU Narodna biblioteka ,,Njegoš”, koji su promocijama knjiga, gostovanjima, kao i reprint izdanjem ,,Zaloge“ i ,Nikšić – Onogošt“, doprinijeli šarolikosti kulturnog života grada.
Krivokapićističce da je saradnja sa svim privrednim, obrazovnim i kulturnim institucijama u gradu i Crnoj Gori na zavidnom nivou, ali da bez podrške opštine, kao osnivačaZahumlja, priča o kulturi koju uspješno pričaju ne bi bila moguća.
Pozorište
Nikšićko pozorište na Dan opštine premijerno je izvelo predstavu ,,Inpekcija“. Krivokapić, glumac u duši, kažeda ga to posebno raduje jer pozorište, kao hram kulture jednog grada ,,treba da ima što više predstava sopstvene produkcije, jer kao takvo ispunjava svoju svrhu“.
- Nadam se da će pozorište do kraja godine realizovati još jednu predstavu, bilo da je dječijeg ili drugačijeg sadržaja.
S obzirom na to da imamolijepu zgradu, koja je dostauslovna, vjerujem da će imatišto više produkcijskih predstava.
Po mom ubjeđenju, makar jednom godišnje trebalo bi napraviti i predstavu za djecu, jer nam toga fali - dodaje Krivokapić.
Uspješna godina
Od početka godine, Zahumlje je organizovalo 60 raznorodnih programa, predstava, koncerata, književnih večeri, tribina, Festival uličnih svirača.
Tu ustanovu je teško predstaviti u nekoliko rečenica ili u jednom tekstu. Njegovu okosnicu čine: dramska sekcija (dječiji i omladinski dramski studio), mješoviti hor, folklorni ansambl (veliki, omladinski i pionirski ansambl), ritmička, muzička sekcija, književni klub „Poenta poetika“.
Folklorni ansambl je imao 14 programa, od kojih su najznačajnija gostovanja prvog ansambla u Plovdivu, Bugarska i dječjeg ansambla u Istibanji, Makedonija.
Mnoge značajne manifestacije u zemlji ispraćene su nastupima naših folklornih ansambala, a ljepota narodne nošnje, mladosti, ali i umijeće igre nikoga nijesu ostavili ravnodušnim.
Prvi ansambl je imao čast da u Bugarskoj, u plovdivskom antičkom amfiteatru, pred 5.000 ljudi na zatvaranju festivala nastupi sa igrama iz Crne Gore, a oduševljenje svih izazvalo je duplo kolo.
Mješoviti hor je imao nizznačajnih nastupa, a posebno su ponosni na zajednički koncert sa horom Kantilena izEngleske. Oduševljena nikšićka publika izvanredno je reagovala na izvedbedomaćeg, ali i gostujućeg hora, pa je taj događaj bio svojevrstan praznik u gradu.
U okviru Septembarskih dana kulture, hor Zahumlja se predstavio i izborom pjesama iz NOB-a, u okviru programa „Između sjećanja i otpora“ .
Nikšićka kulturna scena postala je prepoznatljiva i po „Kultopisu“.
Rijeć je o tribini na kojoj učestvuju značajniji regionalni umjetnici i predstavljaju svoj stvaralački rad. Među učesnicima bili su: Darinka Matić- Marović, Abdulah Sidran, Svetislav Basara, Veljko Bulajić, MišaJanketić, Boro Stjepanovićc, Mira Banjac, Boro Krivokapić, a 21. septembra gost „Kultopisa“ je bio Vuk Drašković.
Književni klub „Poenta poetika“ – JU Zahumlje je bio suorganizator 10 programa.
Takođe, ističu se i programi u kojim su na jednom mjestu okupljeninajznačajniji nikšićki pjesnici, što se dogodilo dva puta ove godine.
U KK „Poenta poetika“ u toku je prikupljanju materijala za rad na objavljivanju drugog broja zbornika „Mozaik“ koji će obuhvatiti poeziju mladih pjesnika koji su aktivni članovi „Poenta poetike“.
Dobar dan, izvinite
Na pitanje kako je biti glumac i direktor Zahumlja, Vojo Krivokapić kaže da posao direktora ne doživljava kao rukovodeći:
- Ne doživljavam sebe kao rukovodioca, vjerovatno zato što sam kao veomamlad postao dio Zahumlja, od 14 godine.
Smatram da čovjek saove pozicije treba da bude kreativan, da voli ovaj posao. Kao direktor, mislim da je najveća vrijednost ustanove što okuplja više od 400 članova, većinom mlađu populaciju koju istinski edukujemo u kulturnom, duhovnom i obrazovnom smislu.
Stalno ponavljam, možda je to nekome smiješno, ali djeca koja dolaze u Zahumlje znaju da kažu: Dobar dan, kako ste, izvinite, hvala, što je u današnje vrijeme rijetkost - navodi Krivokapić.
Na pitanje što Zahumljunedostaje dobijamo kratak odgovor - prostor, za vrijedni fundus narodnih nošnji, magacin za scenografiju i druge potrebe.
Nostalgija
Razgovor zaključuje porukom da se Nikšićuvraća onaj stari, prepoznatljiv sjaj i da je to vidljivo, naročito generacijama koje ga pamte kao prijestonicukulture.
- Nikšić u posljednje četiri godine vraća stari sjaj i duh.
Moja generacija, nešto starija i desetak godina mlađa, su romantičarske. Sjećamo tih vremena i mjesta kao što su Mali stadion, Omladinski dom, Dom vojske, korzo, parkić kod nekadašnje škole „Olge Galović, kod Manastira gdje smo proslavljali rođendane, a Šobićnam stalno svirao gitaru, uvijek je pio sokove, dok smo mi u tim danima otkrivali duvan i pili vino.
Svako vrijeme ima svoje čari ali Nikšić ostaje Nikšić - zaključujeKrivokapić.
Kada govori o sebi, prvi čovjek Zahumljanaglašavada je prije svega Nikšićanin, odan rodnom gradu, jedinom mjestu u kojem diše punim plućima. Samo je tu pod Trebjesom svoj na svome.
- Svaki put kad izađem iz tunela Budoš, sa istim iščekivanjem i olakšanjem nadišem se vazduha svog rodnog grada – kaže punog srca boem i dramski umjetnik.
Mladi glumci nemaju priliku da se dokažu
Na pitanje da li je bilo teško stvarati u ,,njegovo vrijeme“ Vojo Krivokapić odgovara da su imali sve - talenat, mladost i nepresušni entuzijazam.
- U to vrijeme kada je postojao Dramski studio pri Centru za kulturu, za 10 godina imali smo 18 premijernih izvođenja, što znači skoro dvije premijere godišnje u staroj Sali pozorišta.
Međutim, tada je postojalo više entuzijazma i ljubavi prema tome što smo radili. Danas nacrnogorskoj sceni ima toliko mladih glumaca koji nemaju priliku da se dokažu, jer ih ima mnogo, a imamo samo 3, 4 profesionalna pozorišta.
Recimo, „Zetski dom“ nema ni jednog profesionalnog glumca uposlenog, što smatram da je greška.
I Nikšićko pozorištetreba da uposli više profesionalaca, ne samoglumaca. Trebadati priliku mladim talentimajer gluma je kao zanat. Čim nije u treningu, čovjek ispadne iz igre - kaže Krivokapić
Čeljad ti doći neće
- Svojevremeno, Nikšić je kao poklonŠavniku dao dječjupredstavu „Zoro“ i ,,Iz ničega u ništa“ za odrasle.
Pošto sam igrao u ovoj drugoj predstavi, došao sam uveče oko šest i sreo našu tehničku ekipu u njihovom Domu kulture. Sa njima je bilo i petnaestoro djece.
Vidjevši to pitao sam tehničare: „Neće valjda ova djeca noćas gledati ovu predstavu u večernjim satima, to nije za djecu?“ A onda mi je odgovorio jedan dječak iz gomile: ,,Ako ti mi ne dođemo, čeljad ti doći neće!“ Tako je i bilo – sa osmijehom se prisjeća Krivokapić.
Pobjeda
Foto: Onogost.me
