Politika

GOATI: Mnoge partije ne žele "otvorene liste"

Političkim partijama nije u interesu izborni sistem u kojem se poslanici biraju neposredno, jer bi takav način biranja omogućio građanima da glasaju za partijsku izbornu listu, ali i za kandidate u okviru te liste. To bi dovelo do pomjeranja na listi, pa bi kandidat kojeg partija postavi, recimo na 50. mjesto, mogao zahvaljujući podršci glasača da se podigne na stranačkoj listi i bude izabran za poslanika, umjesto partijskog kolege kojeg promoviše stranački vrh. Takav sistem „otvorenih lista“ partiji, a posebno rukovodstvima, ne može da odgovara, kaže za Pobjedu profesor Vladimir Goati, politički analitičar.
GOATI: Mnoge partije ne žele "otvorene liste"
Portal AnalitikaIzvor

„Otvorena lista“ ili preferencijalno glasanje vrsta je proporcionalnog izbornog sistema koji omogućava biraču da, osim glasanja za određenu izbornu listu, zaokruži određenog kandidata na njoj. Političke partije diktiraju ko će da bude na njihovoj listi i pod kojim brojem, a njihovo navodno zalaganje za to da se promijeni izborni zakon i omogući građanima da utiču na redosljed kandidata na listi do sada je bilo samo deklarativno.

Nerazumijevanje glasača

Priča o izmjenama izbornog zakona u tom pravcu nije do sada zvanično pokrenuta u Skupštini, što je i razumljivo, s obzirom na to da je prethodni takav mukotrpni posao - mijenjanje izbornog zakonodavstva - trajao više od četiri godine.

Goati, međutim, smatra da se ne bi mnogo promijenilo čak i u slučaju da se uvedu „otvorene liste“.

- Desilo bi se, po mojoj procjeni, iskustvo Italije iz 80-ih godina, kada su zakonodavci bili veoma zadovoljni, a veliki broj birača glasao je za partijsku listu i u njoj ništa nije mijenjao. Malo je bilo građana koji su se potrudili da pomjere nekoga sa jednog na drugo mjesto. Mijenjalo se otprilike desetak procenata mjesta na listi. Potreba da se građanima pruži mogućnost da utiču na sadržaj parlamenta vrlo je korisna, ali oni očigledno nijesu spremni da to iskoriste. Imamo puno funkcionalno nepismenog svijeta, a pogotovo u Srbiji i u Crnoj Gori. To je starija populacija i ona to neće moći dugo da shvati– istakao je Goati.

Prema njegovim riječima, treba biti veoma oprezan prilikom pokretanja promjena izbornog zakonodavstva i sagledati da li je društvo nacionalno, rasno i vjerski homogeno ili heterogeno. U Crnoj Gori, kaže, to ne bi bio nimalo lak posao.

- Crna Gora je izrazito heterogeno društvo i „osjetljivo“ je svako „čačkanje“ izbornog zakona. Izborni zakon je poslije Ustava najvažniji pravni akt. U njemu jedna rečenica može pomjeriti ravnotežu i neku manjinsku grupu dovesti u bolji ili gori položaj, što opet dovodi do reakcije ili te ili druge grupe – kaže Goati.

(opširnije u Pobjedi)

Portal Analitika