Riječ je o programskom sadržaju izuzetnog značaja, koji unapređuje način planiranja razvojnih programa našeg grada i submira projekte koj treba da doprinesu ekonomskom i sveukupnom rastu i razvoju Prijestonice u narednoj godini – kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović, učestvujući u javnoj raspravi o Nacrtu programa razvoja Prijestonice za 2018. godinu, koja je danas održana u skupštinskoj sali.
Riječ je o programsko-razvojnom mehanizmu kojim su prepoznate prioritetne aktivnosti koje će se realizovati, a za koje su finansijska sredstva obezbijeđena u Fondu za razvoj Prijestonice.
Zakonom o Prijestonici propisano je da Gradonačelnik Prijestonice utvrđuje Prijedlog godišnjeg Programa razvoja za narednu godinu uz prethodno informisanje Skupštine Prijestonice, a nakon sprovedene javne rasprave. Nakon toga, Program utvrđuje Senat Prijestonice, te isti dostavlja Vladi Crne Gore na saglasnost. Projekti koji budu sadržani u Programu biće finansirani iz dijela sredstava Fonda za razvoj Prijestonice, u visini od 0,6% projektovane vrijednosti tekuceg budzeta Cme Gore, za svaku fiskalnu godinu, kao i donacije.
Nacrt Programa razvoja Prijestonice za 2018. godinu sadrži 29 projekata. Gradonačelnik Aleksandar Bogdanović kazao je kako je jedan od najvećih izazova u Prijestonici stvaranje uslova za otvaranje novih radnih mjesta. Iz tog razloga, tokom pripreme nacrta Programa razvoja, kako je istakao, posebne aktivnosti bile su usmjerene na identifikaciju projekata koji će obezbijediti nova zaposlenja za naše sugrađane.
- Tako su ključni potencijali, odnosno resursi za unapređenje stanja u ovoj oblasti prepoznata tri projekta. Adaptacija hala u gornjem Obodu, nabavka opreme za lica sa invaliditetom za potrebe uspostavljanja štamparije, te uspostavljanje Biznis inkubatora u poslovnoj zoni “Košuta”. Adaptacija hala u gornjem Obodu, kao i završetak radova na izgradnji Biznis inkubatora, biće snažan podsticaj razvoju mikro i srednjem biznisu, te realizaciji investicionih aktivnosti, a time i otvaranju novih radnih mjesta, što je ključni izazov u predstojećem vremenu – kazao je Bogdanović.
S druge strane, kako je istakao, implus razvoju grada biće i realizacija nekoliko važnih razvojnih projekata.
- U Programu su planirani projekti rekonstrukcije Studentskog trga uz izgradnju dvoetažne garaže, ukupne vrijednosti 2,6 miliona eura, prva faza izgradnje ulice Aleksandra Puškina sa parking prostorom u gornjem dijelu grada, kao i rekonstrukcija dijela Jabučke ulice kod gornjeg objekta vrtića “Zagorka Ivanovic”, te rekonstrukcija saobraćajnice sa izgradnjom parking mjesta u naselju “Luke Ivaniševića”. Posebno važan projekat sa razvojnom dimenzijom je izgradnja trga i pijace na Njegušima, jer će ovaj projekat obezbijediti i uređenje prostora koje trenutno ne priliči mjestu koje posjeti veliki broj turista, a pored toga biće stvoreni uslovi za punu valorizaciju proizvodnje i plasiranje prehrambenih i drugih proizvoda domaćeg stanovništva – saopštio je Bogdanović i dodao kako je završetak radova na rekonstrukciji vodovodnog sistema Cetinja najveći i najznačajniji projekat u 2018. godini, za koji će biti utrošeno milion eura. Takođe, aktivnosti će biti usmjerene na unapređenje sistema vodosnadbijevanja na ruralnom području, što će doprinijeti razvoju seoskog turizma koji je posebno atraktivan na mapi evropske turističke ponude.
Bogdanović je istakao da će pored navedenih projekata predano nastaviti da rade na projektima koje su već započeli ove godine, a koji će biti snažan impuls razvoja grada.
- Tako će sljedeće godine, pored navedenih projekata iz Programa, u punom kapacitetu biti radovi na izgradnji novog stadiona, uredjenju cetinjske pećine za potrebe izložbenog prostora, izgradnje Fakulteta dramskih umjetnosti, Mojkovačke i Bajičke ulice, ali i regionalnog puta od Krsca do Ivanovih korita. Samo ovi projekti vrijedni su više od 23 miliona eura, što će Cetinju, bez sumnje, obezbjediti dinamični infrastrukturni, ali i ekonomski razvoj – dodao je gradonačelnik Bogdanović.
Unapređenje infrastrukture kroz rekonstrukciju i izgradnju gradskih saobraćajnica, uz postavljanje adekvatnih komunalnih pratećih sadržaja, planirano je Programom i u 2018. godini.
U tom smislu planiran je projekat izgradnje saobraćajnice koja će prolaziti kroz Univerzitetski kompleks Fakulteta umjetnosti. Takođe, jedan dio sredstava biće opredijeljen za uređenje manjih gradskih saobraćajnica, ali i uređenje lokalnih nekategorisanih puteva.
Pored projekta izgradnje fudbalskog stadiona za koji su obezbijedjena finansijska sredstva, u 2018. godini planirana je realizacija nekoliko projekata u cilju unapređenja sportske infrastrukture. Biće započeta izgradnja sportske sale za potrebe OŠ “Lovcenski partizanski odred”, te je planirana sanacija nekoliko sportskih terena na gradskom području.
Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, Programom je predviđeno i rješavanje dugogodišnjeg problema sa kojim se Cetinje suočava sa napušetnim životinjama. U tom smilu, planirana je izgradnja prihvatilišta za napuštene kućne ljubimce.
U narednoj godini, dio sredstava biće opredijeljen i za izgradnju, odnosno rekonstrukciju objekata od lokalnog značaja.
Za realizaciju razvojnih, infrastrukturnih i projekata u funkciji otvaranja novih radnih mjesta biće opredijeljeno preko 5 miliona eura, a pored navedenih, u narednoj godini planirana je realizacija projekata koji će biti u funkciji očuvanja kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa. Tako će Istorijsko jezgro Cetinja, kako je navedeno u dokumentu, biti bogatije za još jedan uređen segment i to prostor od Ćipura do Vladinog doma, uz rekonstrukciju Podvožnjaka, čijom izgradnjom je u velikoj mjeri narušen ambijent ovog područja. Takođe, Programom je predviđeno uređenje staze do Orlovog krsa, kao i projekat osvjetljenja objekata Ćipur i Biljarda.
Predsjednik Skupštine Prijestonice Jovan Martinović istakao je zadovoljstvo što smo u prilici da raspravljamo o Nacrtu programa razvoja Prijestonice i izrazio očekivanje da će se svi projekti, koji su predloženi u Nacrtu realizovati, jer su svi kako je naglasio - od velikog značaja za grad i građane.
Martinović se posebno osvrnuo na projekat odvođenja otpadnih voda i izrazio očekivanje kako će se konačno riješiti višedecenijski problem Ponora. On je kazao da Zakon o Prijestonici omogućava konačno rješavanje najvećih problema u gradu i dodao kako se, zahvaljujući sredstvima kojima će raspolagati Fond za razvoj Prijestonice, može očekivati ubrzan razvoj Cetinja i ulaganje u druge razvojne projekte.
Jovan Martinović, koji je ujedno i predsjednik cetinjskog DPS-a, kazao je da ga čudi što ni jedna politička partija koja participira na Cetinju, osim DPS i SDP, nije dala prijedloge razvojnih projekata koji su se mogli naći u dokumentu.
U javnoj raspravi o Nacrtu programa razvoja Prijestonice za 2018. godinu učestvovao je i šef odborničkog kluba SDP-a Nikola Đurašković koji je skrenuo pažnju na to da, uprkos velikom značaju teme, veoma mali broj građana učestvuje u njoj. On je kazao i da je loš odziv političkih subjekata sa lokalnog nivoa.
- Očekivao sam da javnoj raspravi prisustvuju predstavnici političkih partija koje učestvuju u političkom životu prijestonice, i kritike koje upućuju na različite načine, da upute ovdje gdje je mjesto, pa da zajednički otvorimo diskusiju o onome šta su prioriteti Cetinja. Ovo je mjesto gdje treba da odredimo prioritete za razvoj grada i da se za određena rješenja borimo na kvalitetan, održiv i argumentovan način – kazao je Đurašković.
On smatra da je prioritet svih prioriteta rekonstrukcija vodovodnog sistema i izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, odnosno eliminisanje Ponora. Takođe na listi prioriteta, prema njegovim riječima, je zapošljavanje lokalnog stanovništva.
Gradonačelnik Aleksandar Bogdanović na kraju rasprave je zaključio kako oni koji u državnom parlamentu nijesu podržali Zakon o Prijestonici, nijesu osjetili za potrebnim da predlože ni jedan projekat u interesu građana Cetinja, ali da su, kako je kazao, najaktivniji kada treba kritikovati, izmišljati i podmetati.
Postupak izrade Programa razvoja porazumijevao je konsultacije sa širom javnošću - počevši od građana, nevladinih organizacija, obrazovnih institucija, zdrastvenih i institucija kulture sa područja Cetinja, Privrednog kluba Cetinja, mjesnih zajednica, te organa lokalne uprave i javnih službi čiji je osnivač Prijestonica, sve do odbornika i političkih partija koje sudjeluju u lokalnom parlamentu.
Konsultacije su podrazumijevale predlaganje projekata koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, razvojnih i infrastrukturnih projekata, projektaka na očuvanju kulturno istorijskog i prirodnog nasleđa, valorizaciji turističkih potencijala, te projekte od javnog interesa koji se realizuju po modelu privatno-javnog partnerstva.
Tokom deset dana trajanja javne rasprave pristiglo je 156 prijedloga za razvojne projekte Cetinja. Prema riječima gradonačelnika Bogdanovića javio se veliki broj građana i predstavnika nevladinog seektora, zdravstvenih i obrazovnih institucija, dok su, kada je riječ o političkim partijama, prijedloge dostavili samo Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija.
