U poređenju sa prošlom godinom, to je povećanje od 38 miliona. Od 815 miliona gladnih, njih 98 odsto živi u zemljama u razvoju. Svakog dana, zbog gladi i neuhranjenosti, umre oko 20.000 ljudi. Na to utiču sukobi širom sveta, ali i klimatske promjene, navodi RTS.
Na osnovu izvještaja koji su pripremili Svetski program za hranu i poljoprivredu, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede, Unicef i Svetska zdravstvena organizacija, izvodi se zaključak da do 2030. godine, glad neće biti iskorijenjena.
"Ove brojke su u direktnoj vezi sa povećanjem sukoba širom svijeta. Osim mjesta gde su konflikti, haraju poplave i suše. Nesigurnost se pogoršala, posebno u nekim djelovima podsaharske Afrike, jugoistočne Azije i zapadne Azije", rekao je Stiven Dižarik, portparol Ujedinjenih nacija.
Najviše gladnih je u sjeveroistočnoj Nigeriji, južnom Sudanu i Jemenu.
Primera radi, u Somaliji decenijama traju sukobi kombinovani sa ekstremnim klimatskim događajima. Oko 80 odsto stanovnika te zemlje nema hrane, a humanitarna situacija je na ivici katastrofe.
U Demokratskoj Republici Kongo, sedam miliona ljudi suočava se sa glađu zbog porasta nasilja i raseljavanja, a to je 30 odsto više u odnosu na 2016. godinu.
Zbog nedostatka hrane, pojavljuju se i brojne bolesti. Jedna od njih je neuhranjenost koja ugrožava zdravlje miliona djece širom sveta.
Na drugoj strani, u svijetu je dovoljno hrane za sve, ali se godišnje baci 1,3 milijarde tona hrane. Samo u Americi godišnje se baci oko 220 miliona tona hrane vrijedne oko 50 milijardi dolara. Postavlja se pitanje: Zašto svijet i Ujedinjene nacije ne mogu da tone bačene hrane prebace u podsaharsku Afriku i druge "gladne" regione.
Oko 200.000 ljudi okupilo se na Trgu Konkord u Parizu, na koncertu solidarnosti sa najsiromašnijima, na kojem su učestvovali brojni muzičari i predstavnici civilnog društva.
"Svi zaslužujemo da živimo, a ne da preživljavamo", rekla je predstavnica žrtava globalnog zagrevanja Hindu Umara iz Čada.
b92
