Oni su zato, kroz primjedbe na izmjene zakona o bankama od Ministarstva finansija zatražili da se u zakon unese da se poslovi platnog prometa (back i front), poslovi kreditnog i operativnog rizika, komercijalni i poslovi informacionih tehnologija ne mogu eksternalizovati, odnosno povjeriti licima i kompanijama izvan banke.
U dopisu iz jula ove godine, koji je u ime Sindikata banaka potpisala predsjednica Lidija Pejović, predlaže se da se u zakon takođe ugradi da banka ne može eksternalizovati - povjeriti poslove nerezidentnom licu, odnosno stranom privrednom društvu.
Problemi
Sindikat banaka u pismu guverneru Žugiću ne krije da su zabrinuti, kako kažu, zbog krupnih problema sa kojima se suočavaju zaposleni u bankarskom sektoru, a koji se tiču i izdvajanja zaposlenih u partnerske kompanije koje po ugovorenim uslovima obavljaju poslove za njihovu matičnu kompaniju. Sindikat podsjeća da institut autsorsinga nije definisan niti jednim zakonskim rješenjem u Crnoj Gori, a posebno ne onim koji uređuju bankarski sektor. Oni u pismu guverneru navode primjer Adiko banke, koja je „najprije autsorsovala pravnu službu tako što sada te poslove obavljaju angažovane advokatske kancelarije. - Prema najavama menadžmenta ove banke, očekuje se da će najdalje do kraja tekuće godine biti autsorsovani platni promet u zemlji, inostrana plaćanja i kartičarstvo, koje poslove je planirano da ubuduće obavljaju kompanije u Hrvatskoj. Jasno vam je kakve će ovo posljedice da proizvede, naročito u pogledu gubljenja radnih mjesta i smanjenja državnih prihoda – kaže Pejović u pismu guverneru i dodaje da se bez zakonskog uporišta planira izdvajanje ovih poslova i njihov prenos na druge kompanije.
Očekivanja
Sindikat očekuje, kako ona navodi, da se izmjenama i dopunama Zakona o bankama jasno definišu i taksativno navedu oni poslovi koji će ubuduće moći da bud u p r e d m e t autsorsinga, k a o i j a s n i uslovi pod kojima se može raditi. - Apelujemo da, prije usvajanja i stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o bankama, naložite menadžmentu Adiko banke, ali i svih drugih crnogorskih banaka, da ne primjenjuju ovu negativnu praksu i zaustave započete procese, budući da nemaju osnova i uporišta niti u jednom važećem zakonskom aktu – kažu sindikalci u pismu Žugiću.
Odgovor guvernera
Guverner je, takođe pismom, odgovorio Sindikatu banaka u kojem im kaže da je Centralna banka već imala u vidu sve rizike koji nastaju eksternalizacijom poslova u bankama i primijenila rješenja koja su u skladu sa evropskim zakonodavnim okvirom i standardima poslovanja koji se primjenjuju u okvirima EU. - U okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama obuhvaćeno je buduće regulisanje rizika povezanih sa eksternalizacijom. Posebnim članom predloženo je rješenje po kojem će banke biti obavezne da za obavljanje svih poslova za koje planiraju da angažuju lica izvan banke prethodno dobiju odobrenje Centralne banke Crne Gore. Takođe, nakon usvajanja ovog zakona, Centralna banka će posebnim propisom potpuno definisati poslove koji mogu biti predmet eksternalizacije - ističe guverner u odgovoru. (Pobjeda)
