Komentarišući izjavu predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera da neće biti proširenja u ovom mandatu EK ali i medijske najave o postojanju strategije za ,,uspješan prijem Crne Gore i Srbije u Evropsku uniju do 2025. godine“, Radulović je kazao da taj dokument daje vrlo ekstenzivan period EU za unutrašnju konsolidaciju, kako na nivou institucija, tako i na nivou političkog konsenzusa o ovom, ali i nizu ostalih prioritetnijih pitanja od proširenja.
Sa druge strane, bivša potpredsjednica Vlade Gordana Đurović kaže za Pobjedu da će Evropska komisija sačiniti već 2018. godine strategiju za uspješno pristupanje Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji.- Predsjednik EK Žan Klod Junker procjenjuje da je moguće, uz uključivanje oprobanog principa „sustizanja“ - napraviti ovaj napredni „integracioni duet“, koji se može nadati članstvu u srednjem roku – izjavila je za Pobjedu predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović ocjenjuje da je ovakav stav „posljedica snažnog lobiranja pojedinih regionalnih i evropskih faktora u vezi sa usporavanjem crnogorskog napredovanja i pokušaja pravljenja jednog specifičnog dvojnog paketa u procesu proširenja, gdje bi se čekalo na političke promjene u Srbiji i gdje bi Crna Gora postala alat za ubrzavanje srpskog učlanjenja“.
Prvo Crna Gora
Govoreći o strategiji, Đurović ističe da će taj dokument sadržati neophodne korake za okončanje pristupnog procesa, sa posebnim fokusom na vladavinu prava, temeljna prava, borbu protiv korupcije i doprinos sveukupnoj stabilnosti regiona.
-Iz ugla Crne Gore, ona smatra da bi bilo praktičnije i primjerenije da je prvo navedena Crna Gora, pa onda Srbija, shodno dinamici procesa integracija. Međutim, Junker je naveo prvo Srbiju, pa Crnu Goru, vodeći se vjerovatno kriterijumom veličinom zemlje, ali i potencijalom za kreiranje „regionalnih problema“. Pored navedenog, na našim prostorima, to još uvijek asocira na bivši državni aranžman, što pripada prošlosti – kaže Đurović.
Ona dodaje da iz ugla dinamike integracija, Junker procjenjuje da razlika u broju otvorenih poglavlja ne bi trebalo da predstavlja problem za Srbiju (28:10), a posebno ne dinamika zatvaranja poglavlja, imajući u vidu njene administrativne kapacitete.
-Crnoj Gori administrativni kapaciteti svakako nisu jača strana. Međutim, Crna Gora nema famozno poglavlje 35 (dijalog sa Kosovom), a i standardno je dobro ocijenjena kada je stabilnost regiona u pitanju – kaže Đurović.
(opširnije u Pobjedi)
