Sličan stav ima i istoričar Živko Andrijašević, koji u razgovoru za Anadoliju poručuje da je neprimjereno da se na Sahat kuli nalazi bilo kakvo vjersko obilježje.
Restauracija Sahat kule u Podgorici, jednog od simbola ovog grada, izazvala je polemiku u javnosti zbog uklanjanja krsta sa krova ove građevine. Odluku da se krst sa Sahat kule ukloni, makar i privremeno dok traju radovi, donijela je Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
Ipak, na ovakvu odluku stigla je reakcija od Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) i uprave grada Podgorice da krst bude vraćen, dok u Islamskoj zajednici najavu o vraćanju krsta nazivaju neprimjerenom.
Za Novaka Kilibardu zahtjev o vraćanju krsta na Sahat-kuli je "nepotreban i nekulturan".
"Hadži Mehmet-paša Osmanagić oformio je vakuf, što će reći zadužbinu 1667. godine, u kojoj su Sahat kula i jedna džamija. Tek će krajem 19. vijeka biti dograđeno nešto gvozdeno, hrišćansko. Ja ću reći sa najdubljim uvjerenjem da je zahtijevanje da se vrati to gvozdeno što je ugrađeno krajem 19.vijeka ne samo nepotrebno, već potpuno nekulturno. Svi narodi koji imaju svoje spomenike iz prošlosti, bilo iz antike ili srednjeg vijeka, nastoje da renoviraju svoje spomenike, ali tako da im se apsolutno sačuva prvi oblik. Prema tome, Sahat kulu treba renovirati, poštujući njen oblik kakav je imala u početku, a ništa dograđivati, što se kasnije iz raznih političkih i vjerskih razloga dograđivalo“, kaže Kilibarda.
"Pogrešan zahtjev"
On još ističe da se čudi "tim osobama koje zahtijevaju da se ugradi nešto u taj istorijski spomenik koji se nalazi na lijepom mjestu u Podgorici, što mu ne pripada od svoga početka".
"Crna Gora je međuvjerska država. Da nisu muslimani 2006. godine glasali za samostalnost Crne Gore, ona se nebi osamostalila. Ovaj zahtjev da se vrati na kulu gvozdeno oruđe hrišćanskog oblika je potpuno pogrešno i ide protiv nacionalne harmonije Crne Gore", jasan je Kilibarda.
Istoričar Živko Andrijašević objašnjava da Sahat kula kao građevina ne može biti simbol neke konfesije.
"Nije mi poznato kada su na Sahat-kulu stavljeni gvozdeni elementi koji imaju oblik krsta, niti kojim povodom ili s kojom namjerom je to učinjeno. Znam da je Sahat kula javni objekat iz osmanskog perioda, te da se na takvom objektu, u njegovoj autentičnoj formi, zasigurno nije mogao nalaziti ni krst, ali ni polumjesec. Sahat kula je obilježje grada i bila je u funkciji tadašnjeg gradskog života i ne može biti simbol neke konfesije, države ili nacije", kaže Andrijašević.
On smatra da nije u skladu sa moralnom crnogorskom tradicijom da na građevinu koju su podigli muslimani bude krst.
"Budući da ona nije vjerski objekat, niti je na bilo koji način služila u vjerske svrhe, smatram neprimjerenim da se na njenom krovu nalazi vjersko obilježje ili bilo kakva konstrukcija koja asocira na nečiji vjerski identitet ili nacionalno-političku pripadnost. U prvom redu zbog toga što se time narušava autentičnost jednog spomenika kulture, ali i njegovo svojstvo i namjena. Moram reći da nije baš u skladu sa crnogorskom moralnom tradicijom da se na građevinu koju su podigli podgorički muslimani, inače potomci uglednih islamiziranih porodica iz “stare” Crne Gore, stavlja obilježje koje može da asocira na pravoslavlje, i da se, da se kolokvijalno izrazim, građevina “pokrštava”. Mi to ne bi trebalo da radimo. To nam ne služi na čast. Isto bih mislio i da u nekoj od crnogorskih opština sa većinskim stanovništvom islamske vjeroispovijesti, nekome dođe na pamet da stavi polumjesec na zadužbinu nekog pravoslavca", kaže Andrijašević.
On poručuje da na osnovu činjenica, ne treba dodavati bilo kakvo obilježje na građevini.
"Imajuću u vidu istorijske činjenice i potrebu da se očuva autentičnost jednog objekta javne namjene iz 17. vijeka, smatram da na Sahat-kulu ne bi trebalo dodavati vjersko ili neko drugo obilježje, niti konstrukcije koje mogu asocirati na konfesionalni ili neki drugi identitet", kaže Andrijašević.
Krst izvorno ne pripada Sahat kuli
Dragana Kujović, stručnjak za orjentalistiku, sa istorijskog instituta Crne Gore, ističe da je Sahat kula spomenik orijentalno-islamske urbane tradicije iz 17. vijeka.
"U vezi sa aktuelnim raspravama o uklanjanju krsta sa Sahat kule u Podgorici, prilikom njene rekonstrukcije, još uvijek nemam definisan stav, s obzirom da nisam upoznata sa detaljima dogovorenog projekta njene obnove. Ono što mogu reći u ovom trenutku je da Sahat-kula predstavlja spomenik orijentalno-islamske urbane tradicije iz 17. vijeka, i krst, koji joj izvorno ne pripada, dobila je krajem 19. vijeka, kada je Podgorica ušla u sastav Crne Gore“, kazala je Kujović.
Restauracija Sahat-kule i rekonstrukcija Trga Bećirbega Osmanagića počela je u aprilu, a projekat vrijedan oko pola miliona eura finansira Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).
Anadolija
