Cetinjski filološki dani zamišljeni su kao simpozijum koji će se održavati svake treće godine i na kojemu će relevantni naučnici i kulturolozi iz Crne Gore imati mogućnost da razmijene mišljenja s kompetentnim stručnjacima iz inostranstva.
Izlaganja su podijeljena u tri sekcije: Naučno djelo Vojislava P. Nikčevića (povodom desetogodišnjic esmrti); Crnogorski jezik u južnoslovenskome kontekstu i Crnogorska književnost u južnoslovenskome kontekstu. Pokrovitelj i našp ouzdani partner u organizaciji prvih Cetinjskih filoloških dana je Ministarstvo kulture Crne Gore.
“Sa zadovoljstvom treba istaći da su se prijavila 62 (šezdesetidva) učesnika koji će izložiti referate. Naš cilj je, pored ostaloga, da izloženi radovi prikažu i recepciju montenegristike u inostranoj naučnoj zajednici. O tome je prof. Grinberg u jednome svom pismu Organizacionome odboru i lijepo i precizno rekao: „Siguran sam da će konferencija biti jedan stimulativan i produktivan forum za razmjenu ideja, kao i inspiracija da još dalje produbimo svoje znanje o crnogorskom jeziku u svim njegovim varijetetima, standardnim i narodnim, svakodnevnim i književnim, i to kako kroz istraživanja stručnjaka u Crnoj Gori, tako i kroz istraživanja s tačke gledišta stručnjaka u inostranstvu“”, kaže za Portal Analitika Novica Vujović sa cetinjskog fakulteta i dodaje:
“Cetinjske filološke dane koncipirali smo kao internacionalni naučni susret koji će rezultirati radovima iz oblasti kulturologije, istorije književnosti i lingvistike. Na simpozijumu će pored veoma plodne grupe mlađih naučnika s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost učestvovati i ugledna imena afirmisana u višedecinijskome bavljenju montenegristikom, poput akademika Milorada Nikčevića, akademika Danila Radojevića, Novaka Kilibarde, fitotoponomastičara akademika Vukića Pulevića i dr. Kuriozitet je našega simpozijuma što među učesnicima ima više inostranih nego domaćih izlagača. Među njima ima i vrlo značajnih članova evropske i svjetske akademske zajednice. Da prvo spomenemo jednoga Josipa Silića, znamenitoga jezikoslovca koji se nalazi na čelu Organizacionoga odbora Cetinjskih filoloških dana”, navodi Vujović.
Fakultet ima čast da ugosti emeritusa Emila Tokaža i prof. dr Pšemislava Broma iz Poljske, akad. prof. dr Ljudmilu Vasiljevu iz Ukrajine, akademik prof. dr Hasniju Muratagić-Tunu, prof. dr Sanjina Kodrića iz Bosne i Hercegovine, prof. dr sc. Branka Kunu, doc. dr sc. Katarinu Lozić-Knezović iz Hrvatske, dr Mječislava Đekonjskog iz Njemačkeitd.
Da bismo imali konkretniju predstavu vrijednosti našega simpozijuma treba reći i ovo. Na Fakultet za crnogorski jezik i književnost doći će 41 (četrdeset i jedan) doktor nauka od kojih velika većina na univerzitetima rade u zvanju redovnoga profesora. Među njima je i deset akademika. Na Cetinjske filološke dane dolazi prof. dr Sead Šemsović, rukovoditelj Odsjeka za književnost naroda Bosne i Hercegovine; akademik František Šistek iz Instituta za istoriju Češke akademije nauka i Instituta međunarodnih odnosa, Fakultet socijalnih nauka (Karlov univerzitet, Prag); akademik prof. dr Mark Grinberg s Odsjeka za slovenske jezike i književnosti na Univerzitetu u Kanzasu; prof. dr sc. Amira Turbić-Hadžagić, predśednik Bosanskoga lingvističkoga društva i šef Odsjeka za bosanski jezik i književnost u Tuzli; dr sc. Željko Jozić, direktor zagrebačkoga Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje; voditeljica doktorskoga studija Povijesti dijalektologija hrvatskoga jezika prof. dr sc. Diana Stolac; iz Skoplja dolaze prof. dr Ilija Velev s Instituta za makedonsku književnost, kao i prof. dr Simon Sazdov koji je u timu za izradu pravopisa makedonskoga jezika i mnogi drugi.
“Mnogo je činilaca koji su za sve ovo vrijeme montenegristiku sputavali a sputavaju je i danas. Ono što je, međutim, najznačajnije u svemu tome jeste da su i naši saradnici iz inostranstva prepoznali da protiv crnogorskoga jezika i montenegristike ne stoji nijedan stvarni naučni autoritet. Danas i kad se čuje takav glas, lako je prepoznati da dolazi kao vapaj praznih biografija ponuđen u formi kakve deklaracije. S druge strane, u Crnoj Gori se kao nazaobilazna činjenica nametnula izdavačka djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (više od 100 izdanja u osam biblioteka). Ona je i dosad bila prepoznata u regionu i dijelu Evrope kao relevantan doprinos poznavanju naše kulture, jezika i tradicije. Na tragu rezultata i dostignuća Fakulteta za crnogorski jezik i književnost montenegristika će imati sigurnu budućnost”, objašnjava Vujović.
Uza sve to, Crna Gora je mnogo dobila radom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, njegovom izdavačkom djelatnošću, međunarodnim kadrom koji okuplja u nastavnome i naučnoistraživačkome radu i, prije svega, afirmacijom pouzdanoga naučnoga pristupa kojemu međunarodna naučna javnost vjeruje.
“Na ponos je ne samo Fakulteta nego i ukupne naše kulturne zajednice saradnja s uglednim stručnjacima iz inostranstva koju smo ostvarili pripremajući Cetinjske filološke dane”, zaključio je Vujović.
P.Z.
