Novović je ukazao na važnost što će se reformom značajno rasteretiti učenici, jer je novim nastavnim planom za osnovnu školu smanjen ukupni fond časova za 10 odsto. To znači, precizirao je, da će učenicima u sedmom, osmom i devetom razredu biti smanjeno dnevno opterećenje brojem časova.
Učenici devetog razreda, na primjer, imaće četiri dana po pet časova a jedan dan šest časova, umjesto ranije prakse kada su imali šest ili sedam časova dnevno – kazao je on.
Rasterećenje Đaci će, dodaje on, osjetiti rasterećenje i u obimu gradiva, ali će biti i znatno više angažovani u drugim oblicima aktivnosti, kao što su sekcije, slobodne aktivnosti, kulturna i javna djelatnost, dopunska i dodatna nastava. - Na taj način želi se podstaći razvijanje vaspitne funkcije škole koja je stagnirala u prethodnom periodu - kazao je on. Novović je naveo da je udio društvene grupe predmeta u kurikulumu osnovne škole 19 časova nedjeljno, dok je udio prirodne grupe predmeta 22 časa nedjeljno. Časovi odjeljenske zajednice su, takođe, vraćeni i priključeni su ukupnom opterećenju učenika, a zastupljeni su sa jednim časom od četvrtog do devetog razreda.
- Cilj smanjivanja nastavnog plana za osnovnu školu od 10 odsto bio je primarno rasterećenje učenika, da im se ostavi dovoljno vremena i prostora za učenje, a što, kako se očekuje, treba da za posljedicu ima i poboljšanje rezultata na PISA testiranju - kazao je Novović.
Blagi napredak Na međunarodnom takmičenju, podsjeća, nijesmo pokazivali rezultate koji bi nas zadovoljili, iako je posljednje testiranje pokazalo blagi napredak.
- Sve ovo je uslovilo promjenu metodološkog uputstva za izradu predmetnih programa zasnovanih na ishodima i izradu novih predmetnih programa - kazao je Novović.
Osnovni razlozi izrade novih programa su, objašnjava, promjena nastavnog plana za osnovnu školu i potreba usklađivanja planiranja kurikuluma sa savremenim pristupima. Namjera je bila, kaže, da se izgrade programi koji ostavljaju dovoljno vremena učenicima za učenje, koji daju upotrebljiva znanja i doprinose razvoju vještina i sposobnosti učenika, koji su jasni i ne ostavljaju prostor za različita tumačenja.
- Izradu metodologije programa zasnovanih na ishodima bazirali smo na očekivanjima eksperata čemu djecu treba
učiti u 21. vijeku. Tu se prije svega misli na razvijanje kognitivnih – generičkih sposobnosti u koje spadaju sposobnost učenja, sposobnost rješavanja problema, kreativnost, inovativnost i kritičko mišljenje. Ako to uspijemo da postignemo, onda neće biti važno da li neki predmet ima jedan ili pet časova sedmično - rekao je on. Cilj je, kaže, da kod učenika razviju radoznalost, inicijativu, probude interesovanje, jer će se na taj način sami razvijati i nadograđivati. - Namjera novih programa je da kod učenika razvijaju i socijalne vještine, ITK pismenost, odgovoran odnos prema sebi i životnoj sredini i slično - rekao je on.
Opširnije u Pobjedi
