Tim CDT-a je u proteklih pola godine sproveo istraživački projekat kako bi procijenili kako se ispunjavaju politički kriterijumi u oblasti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u pregovorima sa EU.
Istraživanjem su obuhvaćene oblasti: pravosuđe, borba protiv korupcije, mediji, borba protiv organizovanog kriminala, reforma javne uprave i ljudska prava.
Iz CDT-a su pojasnili da su koristili veliki broj podataka državnih institucija, njihove izvještaje, izvještaje iz NVO sektora i zanimljive medijske izjave važnih aktera, a da je novitet uključivanje 24 eksperta iz tri oblasti koji su dali svoja viđenja i mišljenja na tu temu i ocijenili dosadašnji napredak na skali od 1 do 5.
„Ključni rezultati naše procjene je da Crna Gora mora energičnije, odlučnije i brže pristupiti ispunjavanju političkih kriterijuma. Prva faza, izgradnja preduslova za kvalitetnije funkcionisanje institucija je završena relativno uspješno. Ostaje ona teža, značajno komplikovanija faza pretvaranja zakona u realnost i stvaranje kredibilnih i nezavisnih institucija“, poručeno je iz CDT-a.
Kako navode, opšte je mišljenje da je dosad pređeno tek pola tog puta.
„Iskazano u brojevima, prosječan napredak u oblastima pravosuđe, borba protiv korupcije i mediji je 2,52. Najbolji prosječni rezultat je ostvaren u oblasti pravosuđe 2,75. Borba protiv korupcije sa 2,58. Medijsko okruženje sa vrlo skromnih 2,24“, poručeno je iz CDT-a.
U toj nevladinoj organizaciji zaključuju da za donosioce odluka i državu Crnu Goru, pored formalnog, cilj mora biti i suštinski napredak u pregovorima sa EU. „Cilj mora biti i promjena svijesti i načina funkcionisanja institucija“.
„I pored toga što su oni koji se bave integracijama optimisti i projektuju završetak pregovora do kraja, važno je da budemo realni i da znamo šta nas čeka u narednim godinama. A realno je da 2020. nećemo imati profesionalne i od različitih uticaja oslobođene institucije. Nećemo ni poslije 2020. ako konačno ne shvatimo da je javni interes važniji od bilo kog drugog“, poručuju iz CDT-a.
Kako je saopšteno, to šta će biti urađeno narednih godina zavisi od nas. „Zavisi od volje i znanja da se ovo društvo zaista mijenja. A institucije za borbu protiv korupcije su ključni dio te promjene“.
„Cilj ovoga procesa nije članstvo u EU, cilj je da jednog dana većina građana Crne Gore može reći da ima profesionalne institucije i da se makar približimo idealu pravne države da zakon jednako važi za sve. A za ovo će biti potrebno još dosta vremena“, poručuju iz CDT-a.
Kako su rekli, u oblasti pravosuđa, u narednom periodu se mora težiti povećanju budžeta za rad i razvoj pravosudnih institucija i mora se osnažiti povjerenje građana u nezavisan i nepristrasan rad pravosuđa.
„Većina naših eksperata smatra da je od ključne važnosti stvaranje praksi i procedura za utvrđivanje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca. Takođe, značajnu pažnju treba posvetiti izgradnji stvarnog i održivog sistema integriteta u pravosuđu. Ovo nije samo važno zbog povjerenja građana u pravosuđe već i zbog jasnog „razdvajanja“ onih koji rade savjesno i po pravilima i onih drugih“, rekli su iz CDT-a.
Kad je u pitanju oblast korupcije, prema ocjenama eksperata koji su učestvovali u istraživanju, rezultati borbe protiv korupcije, strateški, pravni i institucionalni okvir za prevenciju i suzbijanje korupcije su polovični.
„Cijenimo velike napore koji se svakodnevno čine u ovoj oblasti, razumijemo da proces zahtijeva dosta vremena, ali ostaje činjenica da su pravi rezultati ovog procesa više izuzetak nego pravilo“, saopšteno je iz CDT-a.
Kada su u pitanju institucije za prevenciju i suzbijanje korupcije, eksperti smatraju da Agencija za sprječavanje korupcije nije ispunila velika očekivanja koja su pred njom postavljena.
„Kada je riječ o suzbijanju korupcije, ocjenjivali smo rad tužilaštva, sudova i policije. Većina naših eksperata naglašava nedostatak kapaciteta i uticaj politike na rad ovih institucija kao ključne prepreke u oblasti suzbijanja korupcije“, navode iz CDT-a.
Rezultati istraživanja o okruženju i uslovima u kojima mediji u Crnoj Gori funkcionišu su odrazili realno stanje stvari.
„Oni su potvrdili ono u čemu je saglasna većina medija, bez obzira kojoj „strani“ pripadaju: stanje u medijima je loše i hitno se mora popravljati. Pravni okvir, rješavanje slučajeva zastrašivanja novinara, ekonomski faktori koji utiču na funkcionisanje medija i uslovi za zapošljavanje i rad novinara jedva su dobili prelaznu ocjenu stručnjaka koji su nam pomagali u istraživanju – 2,24“, navedeno je iz CDT-a.
Kako su kazali, u Crnoj Gori ne postoji strateški pristup za razvoj medija i uslova za njihovo funkcionisanje. „Zakonski okvir za funkcionisanje medija koji generalno garantuje medijske slobode postoji, po mišljenju eksperata, te norme su prevaziđene i potrebno ih je unaprijediti kroz izmjene zakona“.
„Loša ekonomska situacija u medijima, po mišljenju eksperata i relevantnih institucija pokazuje da je medijsko tržište nedovoljno regulisano, što omogućava različite zloupotrebe koje mogu prouzrokovati nedozvoljeni uticaj na medije i novinare“, kaže se u saopštenju.
Iz CDT-a navode da se ne smije zanemariti alarmantna stvar, a to su napadi i zastrašivanja novinara. „Napadi su redovno prijavljivani nadležnim organima, ali je njihovo rješavanje sporo“.
