Problem je eskalirao ovog ljeta u gradovima poput Barselone, Venecije, Dubrovnika i Praga, koji su doživjeli povećanje broja turista zahvaljujući jeftinim letovima i servisima za smještaj poput Airbnb.
Turizam poboljšava lokalnu ekonomiju, ali lokalni stanovnici kažu da im se komšiluci pretvaraju u Diznilend.
- Pojedine evropske destinacije pate od masovnog turizma. Očito je da su strategije za nošenje sa ovom situacijom neophodne - kažu analitičari.
U Veneciji, primjera radi, domaći se bune protiv zagađenja uzrokovanog kruzerima i povećane cijene života. Zahtijevaju od turista da ne bacaju smeće po ulici, da ne ostavljaju „katance ljubavi“ na mostovima koji za to nisu predviđeni, da nose kupaće kostime i da ne prave piknike na remek-djelima arhitekture.
Barselona je prošle godine dočekala više od osam miliona turista. Stanovnici kažu da je ovo previše turista i protestuju na ulicama, podsjećajući turiste da oni tu žive. Broj posjetilaca koji godišnje dođu u Španiju skočio je na 77 miliona u posljednjih pet godina. S druge strane, vlasti su zabrinute zbog nedavnog terorističkog napada u Barseloni, strahujući da to ne otjera posjetioce.
Dubrovnik je na svojoj koži osjetio posljedice zaluđenosti serijom „Igra prijestola“. Broj turista se povećao nakon što se ovaj grad pojavio u poznatoj seriji, a lokalni građani osećaju gužvu. Nedavno je sedam kruzera sa ukupno više od 9.000 putnika stiglo u Dubrovnik u samo jednom danu, zagušujući šetalište u potpunosti. U tom trenutku u gradu je već boravilo više od 25.000 turista. Vlasti rade na tome da ograniče broj kruzera, a instalirali su i sigurnosne kamere.
U Pragu je najveći problem buka koju turisti proizvode, kažu lokalci. Kultura piva po kojoj je poznat ovaj grad privlači turiste koji dolaze na momačke večeri i okupiraju pabove, sve na štetu lokalnih stanovnika. Za sada nije bilo protesta, ali vlasti su u maju angažovale tim koji se bori protiv konflikta, sa ciljem da se turisti stišaju poslije deset uveče.
Izvor: N1 Info
Foto: Shutterstock
