Hidrološki ekspert prof. dr Mihailo Burić smatra da je poduhvat regulacije desnog kanala Bojane ozbiljna stvar koju treba temeljiti na rješenjima struke i nauke, a ne nikakvim usputnim potezima. On je u izjavi Pobjedi podsjetio da je Bojana specifična jer je riječ o kriptodepresiji.
- Duga je 44 km, na rastojanju od 24 km između ušća u more i Skadarskog jezera. Na 36 kilometara toka dno njenog korita je ispod nivoa mora. Izvire iz Skadarskog jezera na 2,5 do 3,3 metra nad morem, a uvire u more na dva, a ponegdje i na pet metara ispod nivoa mora – ističe Burić.
Kako navodi, kod Frasakanjela je Bojana duboka čak 15 metara ispod nivoa mora.
- Na tom mjestu je nivo vode u Bojani ljeti čak na svega oko 30 centimetara iznad nivoa mora. Voda oscilira pod uticajem prirodnih doticaja, rada hidroelektrana u Albaniji, a osjeća se i uticaj morskih mijena. Rijeka obiluje morfološkim elementima meandara, kosa, sprudova, mangura, greda, što čini njeno korito veoma morfološki razuđenim,vertikalno i horizontalno – ističe Burić.
Prema njegovim riječima, cijela ta igra prirodnih uslova (uz nama nepoznat režim rada hidroelektrana u Albaniji) voda, erozije, akumulacije, neotektonike, dovela je do ovog stanja u kojem najviše vidljivu ulogu imaju nanosi šljunka i pijeska.
- Tako je u našem vremenu. Inače je u doba predglacijacije korito Bojane bilo na visini većoj za oko 40 metara u odnosu na današnje. To sam lično ispitivao i dokazao. Povećani pronos nanosa koji dolazi uglavnom sa albanske teritorije je, u najnovijem vremenu, pospješio proces izdizanja taloga na ušću Bojane u more. Znači, uzrok ovom stanju su prirodni procesi, koji su uvećani onoliko koliko je ostvaren uticaj rada hidroelektrana iz Albanije – napominje Burić.
Kako ističe, bilo kakva paušalna ili ad hok intervencija ne može biti rješenje za ovako kompleksne aspekte. Samo ozbiljna studija i projekat regulacije i usmjerenja vode u desni kanal (račvu) daju odgovor na nastalo stanje, smatra Burić. On ističe da su utemeljene kritike da se stanje na Bojani nije pratilo shodno promjenama, onako kako struka nalaže.
- Najozbiljniji podaci o tome do sada se nalaze u dobrim projektima našeg nakadašnjeg vodoprivrednog preduzeća „Zeta“. Radili su ga naši ljudi, koji to bolje poznaju od stranaca. Nažalost, mi tog preduzeća nemamo odavno, jer je vodoprivreda, iako potencijalno najbogatija i najznačajnija naša grana, zanemarena kod nas. Poduhvat regulacije zapadnog kanala (ne čišćenja) mora biti smislen, kontrolisan i stručan, pa stoga i projektovan da bi bio prihvatljiv. Ne sporim da to može i ofrlje, ali ja tako ne bih radio. Mogu nastati nepredviđeni problemi – upozorava Burić.
Pobjeda
