Društvo

Postament i obelisk ostaju na Slatini?!

Postament i obelisk na kojem je bila postavljena spomen ploča osuđenom zločincu Puniši Račiću, u andrijevačkom selu Slatina, sudeći prema stavu Uprave za inspekcijske poslove, ostaće u dvorištu rodne kuće Račića, iako je bilo naloženo i njihovo uklanjanje.
Postament i obelisk ostaju na Slatini?!
Portal AnalitikaIzvor

Uklanjanjem spomen obilježja u selu Slatina, u opštini Andrijevica, ostvarena je svrha inspekcijskog nadzora u predmetnoj stvari, budući da je tim činom uklonjen i tekst koji je svkedočio o iskazivanju pijeteta prema ličnosti koja, po važećim propisima, takav pijetet nije mogla ni zasluživati – navodi se u odgovoru Inspekcije na pitanje Pobjede.

Oni su kategorični da je, što se njih tiče, „inspekcijski nadzor u predmetnoj pravnoj stvari okončan“.

- Sami postament i obelisk, u smislu odredbi Zakona o spomen-obilježjima, svojim izgledom ne upućuju na trajno obilježavanje značajnih događaja, odnosno očuvanja uspomene na pojedine ličnosti, kako je to propisano već spomenutim Zakonom o spomen-obilježjima – objasnili su iz Inspekcije.

U Slatinu su 18. jula stigle ekipe sa zadatkom da sruše spomenik Puniši Račiću, koji je nekoliko dana ranije svečano otvoren na imanju njegove rodne kuće, ali je posao samo djelimično obavljen.

Ekipu zadu- ženu za rušenje kod spomenika su dočekali predstavnici odbora za gradnju ovog spomen-obilježja, ali i mještani i poručili da to neće dozvoliti. Na kraju je sve prošlo bez incidenata i postignut je dogovor da se ukloni spomen-ploča, a da se postament i obelisk ne diraju do okončanja upravnog postupka koji su tog dana najavili iz odbora za gradnju.

Skoro mjesec kasnije ostaci spomen-obilježja i dalje su u Slatini, a, upravni postupak nije iniciran.

- Još nijesmo poslali Upravnom sudu predstavku. Uradićemo to najkasnije do 1. septembra. Nećemo da pucamo praznom puškom. Nećemo se igrati pravde. Postupak ćemo inicirati kada budemo sigurni da možemo da uspijemo – kazao je juče Pobjedi predsjednik odbora za podizanje spomenika Milosav Dukić. On je uvjeren da, kakav god da bude ishod ove priče, nadležni neće „dirati“ postament i obelisk.

- Zakon nam ostavlja tu mogućnost i na tome ćemo i bazirati odbranu spomenika – poručio je Dukić. Poruke Premijer Duško Marković poručio je tog dana kada je uklonjena spomen-ploča da to nije dovoljno, te da mora biti uklonjen i spomenik.

- Zakon ne dozvoljava podizanje spomenika ljudima koji imaju takvu biografiju i koji doprinose ugrožavanju države i njenih interesa. Mora biti uklonjen i spomenik i ispratiću kada će postament na kojem je bila ploča biti uklonjen – kazao je tada Marković.

Stav Inspekcije, međutim, eksplicitan je i oni su izričiti da su uklanjanjem spomen-ploče završili svoj dio posla. To znači da je slučaj „Račić“ za njih zatvoren. Toga su, izgleda, svjesni i u odboru za gradnju spomenika. - Izuzetno cijenimo funkciju predsjednika Vlade i ozbiljnost njegove izjave, ali nadamo da će i njegovi savjetnici razmotriti ovu problematiku – poručio je Dukić, koji ističe da je uvjeren da postament i obelisk više nikome neće smetati. Milosav Dukić potpisao je sporazum o priznanju krivice sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Beranama i kažnjen je šest mjeseci zatvora uslovno na dvije godine, zbog bespravne gradnje spomen- obilježja Puniši Račiću.

Račić je bio poslanik Radikalne stranke u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a u junu 1928. godine u Narodnoj skupštini u Beogradu ubio je dvojicu poslanika Hrvatske seljačke stranke i trojicu ranio, među kojima jednog smrtno, osnivača stranke Stjepana Radića, koji je od posljedica ranjavanja umro dva mjeseca kasnije. Za ovaj zločin osuđen je na ukupno 20 godina zatvora, a odslužio je 14 godina.

Zbog pripremanja atentata na kralja Nikolu i pokušaja državnog udara, po nalogu tadašnjih srpskih obavještajnih službi, u dva navrata mu je suđeno u Crnoj Gori – u takozvanoj „bombaškoj aferi“ osuđen je na dvije godine zatvora, a u „kolašinskoj“ na smrtnu kaznu strijeljanjem, u odsustvu. On je kao dječak otišao u Beograd, gdje je završio gimnaziju, a onda je počeo da radi za srpske obavještajne službe. Bio je blizak saradnik Nikole Pašića.

Crnogorska javnost oštro je osudila podizanje spomenika Račiću, a burne reakcije stigle su i iz Hrvatske. Andrijevičke vlasti tvrde da nijesu imali informacije o gradnji spomenika. Puniša Račić ubijen je u oktobru 1944. godine. Nakon što je osvojen Beograd, partizani su ga na prijekom sudu osudili na smrt i strijeljali.

(Pobjeda)

Portal Analitika