"Takođe predstavljaju krovne vrste jer njihovom zaštitom štitimo i njihovo stanište, kao i za nas manje harizmatične vrste koje dijele isti proctor sa njima. Korisni su još i kao bioturbatori jer kad se hrane na dnu omogućavaju svojim djelovanjem vraćanje hranljivih materija, koje su se nataložile na dnu, u nivo morske vode. Da nije njih i drugih organizama koji to rade, hranljive materije bi nestale iz mora, tj ostale bi nataložene", rekla je Vujović u izjavi za Portal Analitika.
Prema njenim riječima, glavata morska kornjača koja je skoro ubijena u Kotoru je jedan od dragulja Jadrana.
“Gornji dio oklopa (karapaks) glavate kornjače je najčešće dužine do 110 cm, a dobila je naziv po relativno velikoj glavi sa veoma jakim čeljustima. Dostižu polnu zrelost 10-39 godine, a žive do 60 godina. Adulti teže od 70-170 kg. Uglavnom su kosmopoliti i to je najčešća vrsta morske kornjače kod nas i jedina koja se gnijezdi kod nas. A koliko je ugrožena govori i sama pozicija na IUCN Crvenoj listi, gdje je na globalnom nivou označena kao ranjiva (Vulnerable A2b)”, navela je Vujović koja je po struci herpatolog.
Ona je rekla da je morska kornjača zaštićena je mnogim međunarodnim sporazumima i zakonima, kao što su CITES, odnosno Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore), CMS ili Bonska konvencija Appendiks I,II (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja).
“Nalazi se na listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Crne Gore (,, Službeni list RCG”, br. 76/06). Ovo nisu naše ili njihove kornjače, one kao kosmopoliti pripadaju svima nama is vi smo kao pojedinci odgovorni za njihov opstanak. Društvo priordnjaka Crne Gore, pored drugih organizacija i Institucija u Crnoj Gori, aktvno radi na edukaciji građana o ugroženosti kornjača, i pomaci su vidni. Sve više ljudi sa interesovanjem i divljenjem obraćaju pažnju na njih i daju im podršku za normalan suživot”, objasnila je ona.
Ona se zapitala zašto čovjek daje sebi za pravo da uništi neki organizam koji je stvoren na zemlji sa razlogom.
“Još uvijek smo toliko skromnog znanja da odgovore na pojedina pitanja ne znamo, i pored toliko razvijene tehnologije. Znači li to da nam to neznanje o nekim organizmima pravi olakšicu da uskratimo nekom život ili pravo na zdravu sredinu, odnosno pravo na opstanak!? Morske kornjače, organizmi o kojima svi volimo rado da slušamo priče, a tek da ih vidimo i pored relativno velikog znanja o njima, su jako ugrožene”, istakla je Vujović.
Ona je za čitaoce Portala Analitika dala konkretne savjete kako pomoći morskim kornjačama.
“Treba smanjiti korišćenje plastike i povećati recikliranje. Ne koristite plastične kese za kupovinu, već one od tkanine. Podržite lokalne, regionalne i nacionalne zabrane na korištenje plastičnih vreća za trgovinu. Učestvujte u akcijama čišćenja plaža. Ne ostavljajte na plaži smeće, pokupite ga i odložite u kante za smeće”, poručila je Vujović i dodala:
“Pazite da pravilno odložite otpad da se on ne bi rasipao. Nemojte puštati balone u vazduh. Oni putuju daleko i završavaju u našim okeanima i morima,a posle ih morske kornjace mogu zamijeniti za hranu. Bušenje nafte takode može štetno uticati po kornjace zbog mogućeg izlivanja. Podržite akcije zaštite i rehabilitacije kornjaca, kako domace tako i medunarodne. Opstanak morske kornjace, s obzirom da su migratorne vrste sa velikim rasponom migracije, zavisi od zaštite u svim njihovim staništima”, zaključila je Vujović.
P.Z.
