Taue je pozvao zemlje koje posjeduju nuklearno oružje da odustanu od takve vrste oružja, a istovremeno je kritikovao japansku vladu da se nije dovoljno zauzela u globalnim naporima da se zabrani nuklearno naoružavanje.
"Situacija u svijetu u vezi s nuklearnim oružjem postaje sve napetija. Veliki osjećaj strepnje širi se širom svijeta da bi se takvo oružje moglo opet upotrijebiti i to ne u tako dalekoj budućnosti", rekao je Taue u Parku mira u Nagasakiju.
Taue je kritikovao vladu japanskog premijera Šinza Abea zbog "praznih obećanja" o nuklearnom razoružavanju u svijetu.
Gradonačelnik Nagasakija je ocijenio da je odsustvo Japana u diplomatskim pregovorima o postizanju sporazuma UN o zabrani nuklearnog oružja "nerazumljivo za one koji žive u gradovima na koje su bačene atomske bombe".
Zvaničnici i građani svake godine se okupe u Parku mira u Nagasakiju, gdje se u 11.02 po lokalnom vremenu, kada je bačena bomba 9. avgusta 1945. godine, oglase zvona i potom minutom ćutanja oda pošta za više od 70.000 poginulih.
Američki bombarder B-29 bacio je tada bombu nazvanu "Debeli čovjek". Bomba teška oko 4,5 tone bačena je sa visine od 9.600 metara, a eksplodirala je poslije 30 sekundi na 500 metara iznad jednog teniskog terena.
Oblak "pečurka" koji je nastao poslije eksplozije dostigao je visinu od 16.000 metara. Uništeno je 70 odsto grada, a poslije 20 minuta počela je da pada "crna kiša" radioaktivnih čestica.
Još oko 140.000 ljudi je poginulo kada je tri dana ranije na Hirošimu bačena prva atomska bomba, "Mali dječak".
Ukupan broj žrtava, uključujući one koji su u narednim mjesecima i godinama umirali od povreda i bolesti uzrokovanih radijacijom, procjenjuje se na oko 300.000.
N1
