U našu zemlju doći će iz Toronta gdje predaje na filmskoj akademiji (Toronto Academy of acting for film and television).
Za Pobjedu Aćin objašnjava što će polaznici kampa moći da nauče, ali i što će on od njih očekivati.
- Autentičnost izraza, autorska hrabrost za pomjeranjem granica mogućeg, upornost, predanost, strast i radost kreiranja su više nego dovoljne reference za svakoga ko ima šta da podijeli sa svijetom. Svako ko je duhom dovoljno mlad za nove početke, može da se pridruži kampu – kazao je na početku razgovora Aćin.
Pristup
Profesorski pristup i iskustvo sa filmske akademije u Torontu pomoći će mu da svakom polazniku priđe sa posebnom pažnjom, jer je po njemu ,,svaka osoba nepregledni kosmos koji tek treba otkriti“.
- Ja te kosmose ne pokušavam niti da pokorim, niti da osvojim, niti da kalupiram po sopstveni mjerama. Studenti na filmskoj akademiji i budući polaznici kampa sami moraju da spoznaju beskonačnost svojih mogućnosti, a ja sam samo vodič na tom putu. Da bi mogli da usvoje nova znanja, da spoznaju nove perspektive i dimenzije, svako od njih mora najprije da upozna samoga sebe, da nauči kako da zavoli sebe upravo onakvim kakav jeste, da se suoči sa svojom prošlošću i prihvati sve poraze kao neizostavni dio svakog životnog učenja, da postane ponovo ranjiv bacajući se bez straha u dubine najkompleksnijih i najtananijih stanja duha i duše i da se pritom osjeća komotno u tijelu i koži svih onih likova koje će odbacivati u nepovrat, vraćajući se ogoljenom sebi svaki put kada se projekat privede kraju– objasnio je Aćin.
Komponovanju muzike Aćin se posvetio 1995. godine nakon raspada benda BAAL. Iste godine je osvojio Zlatnu mimozu za najbolju originalnu filmsku muziku na Filmskom festivalu u Herceg Novom, za segment ,,Herc minuta“ (reditelj Srdan Golubović) u omnibusu ,,Paket aranžman“. Pored Zlatne mimoze, nagrađen je i Zlatnom arenom Filmskog festivala u Novom Sadu za film ,,Kupi mi Eliota“ (reditelj Dejan Zečević).
Kompozitorom godine proglašen je 2002. za rad na filmu ,,Apsolutnih sto“ (reditelj Srdan Golubović). Diplomirao je režiju na Akademiji umetnosti u Beogradu (2002), a njegov diplomski film ,,Margina“ je 2003. godine osvojio The Gold Special Jury Award na 36. Filmskom festivalu u Hjustonu (SAD). Režirao je brojne kratkometražne filmove, pozorišne predstave i televizijske serije od kojih su najpoznatiji dugometražni dokumentarni film ,,Walter“, kratkometražni ,,T.I.N.A.“
Emocije
Kaže da mu je u radovima najvažnije da izazove emocije kod publike, i to kroz suptilnost i surovost.
- Mene su uvijek privlačile priče sa autentičnim karakterima i zapletima koji donose nepredvidiva razrešenja, budeći snažne emocije kod publike koja izlazeći iz sale i dalje nosi mirise filma u sebi. Volim da radim u ekstremima, da budem istovremeno i jako suptilan i užasno surov istražujući vrline svijeta kojeg poznajemo. Uostalom, to su sve ritmovi života i ja samo prenosim svoja opažanja i osluškivanja– objašnajva Aćin.
Na pitanje odakle crpi inspiraciju, kaže da su to mali fragmenti sjećanja koji ga štite od užasa razaranja svega što je nekada bilo oličeno u časti, mudrosti, poštenju, ljubavi.
- Mnoge moje kolege biraju drugačija izražajna sredstva kako bi prenijeli priče iz svojih mikrosvjetova, jednako značajne i snažne. Publika je ta koja prepoznaje pitanja koja postavljamo i sama bira odgovore. Preskočimo sada definiciju uspjeha, vratićemo se ponovo na zakone savremenog robovlasničkog sistema u kojem si vrijedan onoliko koliko novca praviš. Ukoliko je film i dalje umjetnost, novac ne bi smio da bude jedino mjerilo uspjeha. Da li se naši filmovi gledaju u inostranstvu? Odgovor je ne. Reklo bi se onda da naši filmovi nisu dovoljno uspješni. Sa takvom postavkom ne mogu da se složim. Filmovi su uspješni onoliko koliko ih dugo ljudi pamte. Producentima uglavnom to nije na prvom mjestu, meni jeste – jasan je Aćin.
(opširnije u Pobjedi)
foto: David Mathias
