Ljubitelji lubenica ove godine mogu da očekuju da će gotovo svaka koju odaberu biti slatka, a dr Jelica Gvozdenović Varga iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo objašnjava da su razlog veoma povoljne vremenske prilike po ovu jednogodišnju zeljastu biljku.
- Porijeklo vrste ukazuje na to kakvi su zahtjevi određene biljke, a imajući u vidu da lubenica potiče iz Afrike, visoke temperature su izuzetno povoljne za njen rast i razvoj. Sunčevi zraci utiču na pojavu šećera u lubenici, te je veliki broj toplih dana doprineo da one do naše trpeze stignu slađe nego što su obično - ističe dr Gvozdenović Varga.
Ulični prodavac lubenice požalio se na nepovjerenje ljudi kad su slatkoća i zrelost ovogodišnjih lubenica u pitanju.
- Ljudi ne vjeruju kad im kažem da su sve dobre, pa je onda kuckaju, zagledaju, tresu, traže da probaju. Ja im uvek dam parče na probu, ali onda kažu da sam namjerno odabrao najslađe kako bi oni kupili - žali nam se, ipak kroz smijeh, Vojislav Mirković, prodavac „crvenog zlata“.
On je još otkrio zanimljivu i ne tako poznatu činjenicu o ovom povrću.
- Lubenica je jedina koja neće da dozri. To znači da ako ste je ubrali zelenu, ma koliko ona potom stajala, i dalje će biti zelena - kaže ovaj ljubazni gospodin. On je još razjasnio i čuvenu dilemu da li je lubenica voće ili povrće.
Prva stvar koja lubenicu čini povrćem je to što pripada porodici tikve, a druga stvar je to što se sadi svake godine. Sve čime se hranimo, a sadi se svake godine je povrće, i tu nema dileme - objašnjava ovaj višedecenijski stručnjak. Vojislav je još pohvalio i višestruku namjenu „mesa“ lubenice, pošto od njene unutrašnjosti možemo praviti sok, sirup, slatko, žele, a koru možemo koristiti kao dobru oblogu protiv opekotina na koži. n
Stručnjaci za odabir i ljubitelji bostana ove godine mogu da odahnu jer je zbog klimatskih prilika gotovo svaka lubenica slatka.