„Evropski standardi nijesu striktni u smislu da li se tužilac bira u skupštini ili na nekom drugom mjestu. Postoje rješenja u kojima tužioca bira vlada, u kojima ga bira skupština i u kojima ga bira struktovna udruženja”, rekao je on za portal Analitika.
Vlada Crne Gore preporučila je u polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana za poglavlje 23, pozivajući se na preporuke Venecijanske komisije, izmjene Ustava u dijelu provosuđa po kome bi izbor vrhovnog državnog tužioca trebalo izmjestiti van parlamenta.
Martinović je rekao da je pristalica jednog mješovitog rješenja, a to je da i struka, odnosno pravosudni organi budu ovlašćeni predlagaci, odnosno da se njihov glas na taj način čuje a da u izboru uzmu učešća i poslanici u parlamentu.
“Dakle, da bude jedan mješoviti sistem u kojem će predloge dati struka, a utucaj na izbor će u nekom obliku imati i predstavnički organ. Ostavljanje mogućnosti samo jednom autoritetu bilo struci ili parlamentu u crnogorskom društvu koje je malo i izuzetno polarizovano, moglo bi dovesti do ozbiljnjih problema ili do same negacije pravila izbora tužioca.
Kada imate malu tužilačku organizaciju, onda po mom mišljenju ne treba ostaviti samo njoj izbor, ali ni poslanicima jer oni ne podržavaju tužioce iz razloga stručnosti već iz razloga različitih političkih afiniteta, koji na kraju uvijek štete pravosuđu”, smatra Martinović.
Upitan kako komentariše ovu odluku vlade, imajući u vidu da je praktično nemoguće u ovom trenutku obezbijediti dvotrećinsku većinu za izmjenu Ustava, tim prije što opozicija bojkotuje parlament, Martinović kaže da “Vlada želi da pokaže da radi i da ponudi neke predloge koji mogu biti prihvatljivi opoziciji. “Mislim da je to mamac za opoziciju da se vrati u parlament”, rekao je on.
