Govoreći na svečanoj akademiji i otvaranju izložbe povodom 110 godina od rođenja čuvenog slikara, Bogdanović je najavio na koji način će Prijestonica pomoći inicijativu Fondacije „Petar Lubarda“.
- To ćemo uraditi upravo onako kako su predložili naši prijatelji iz Fondacije, čime će i Ljubotinj i Cetinje dobiti još jednu snažnu tačku u kojoj živi umjetnost. Današnjim usvajanjem Zakona o Prijestonici dobijaju se nove mogućnosti za jačanje Cetinja i mnogo obimnije finansiranje aktivnosti, među kojima će sigurno biti i ova koja se tiče Ljubotinja - dodao je on.
Bogdanović je podsjetio kako je Lubarda „svojim plodnim, maestralnim stvaralaštvom, prizorima koje je najčešće pratila dramatika, govorio da je jedan od trajno obilježenih“.
- Obilježen okamenjenim, grubim pejzažima svog Ljubotinja i svoje Crne Gore, koji su do kraja ostali dio njegove memorije, rastačući se na platnu - istakao je gradonačelnik Prijestonice, uz podsjećanje da je rodna kuća Petra Lubarde opet u vlasništvu porodice koja je, pak, tu imovinu ustupila Fondaciji „Petar Lubarda“.
- Želja nam je da svaki učenik u školi zna ko je bio Lubarda i da ima priliku da ga upozna kroz naš projekat „Lubarda kao inspiracija“. U izložbenom prostoru u zgradi Biljarde imaćete priliku da se upoznate sa dijelom radova našeg projekta, u kome učenici iz crnogorskih škola rade pod inspiracijom Lubarde - navela je Đina Lazar, predsjednica Fondacije „Petar Lubarda“.
Ona je kazala da Đuro Lubarda sinovac Petra Lubarde i takođe slikar, već dugo radi na organizaciji likovne kolonije u Crnoj Gori i u regionu.
- Smatramo da će ponovno prisustvo Lubarde obnoviti interesovanje za njega, što svakako stavlja akcenat i na Crnu Goru i porijeklo njegovog talenta. Tu, nedaleko, u pravom kamenom kršu, pod ovim nebom, Lubarda je izgradio svoj unutrašnji svijet. On je gledao kao i svi, ali je svojim okom zapažao nešto dublje, značajnije i snažnije. Druženje sa tim kršem u onim vremenima kad je jedva imao olovku da „škraba“ - kako sam Lubarda kaže - kamen mu je bila i olovka, i sveska, i papir. Tek kasnije su mu nabavili boje - prisjetila se sestrična čuvenog slikara koja se posljednjih godina u potpunosti posvetila radu na reafirmaciji Lubarde i njegove zaostavštine.
Ministar kulture Janko Ljumović kaže kako je Lubarda „zasigurno je jedan od naših najoriginalnijih aktera u svijetu likovnosti, čije je djelo svojevrsni medijum između svijeta pojavnog i onoga što u tom pojavnom ne vidimo, ali osjećamo tako svojim“.
- Osobenom poetikom tragao je Lubarda za onim intuitivnim tačkama, markirajući tjesnace kroz koje se odvija svojevrsni ontološki transfer između konkretnog i apstraktnog, između arhetipskog i iskustvenog i - na koncu, ili prije svega - između viđenog i doživljenog - istakao je ministar kulture.
- Umočivši kist duboko u biće Crne Gore, Lubarda je jednako zahvatio i njena ozarenja i njene tmine, njene unezvijerene slike, ali i metafizičko obilje njenih proirodnih elemenata. Slike „Noć u Crnoj Gori“ ili „Bitka na Vučjem Dolu“ jesu djela u kojima će posmatrač sa bilo koje tačke na planeti otkriti duboke protivrječnosti ljudske egzistencije, njene iskonske borbe i mijene, njenu arehtipsku uvezanost - zaključio je Ljumović u svom večerašnjem obraćanju.
Podsjećamo, jubilej 110 godina rođenja Petra Lubarda obilježen je svečanom akademijom i izložbom radova učenika „Lubarda kao inspiracija“.
Program su organizovali Fondacija „Petar Lubarda“ iz Herceg Novog u saradnji sa Narodnim muzejem Crne Gore, a uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture.
J.Đ.
