Društvo

Vraćanje duga crnogorskoj prijestonici

Sva pitanja crnogorske prijestonice, njenog prosperiteta, njenog trajanja, sve je satkano u nacrtu novog zakona čijim ćemo usvajanjem dati veliki doprinos i prijestonici i Crnoj Gori i nadasve dobrom životu građana.
Vraćanje duga crnogorskoj prijestonici
Portal AnalitikaIzvor

Ako smo složni za sve što se daje Cetinju, a ne daje se nego mu se samo vraća ili bolje rečeno ustanovljava sve ono što pripada crnogorskoj prijestonici i što je, kroz dobre inicijative i angažovanja na ovom zakonu pune 24 godine do danas predlagano, ovog puta dobićemo zakon bitan za budućnost i potrebe države Crne Gore, usaglašen sa realnim mogućnostima – kaže sekretarka za održivi razvoj prijestonice Njegosava Vujanović.

Sagovornica Pobjede je u vrijeme usvajanja postojećeg zakona 2008. godine bila poslanica u crnogorskom parlamentu i predsjednica Skupštine prijestonice.

- Bila sam vrlo uključena u njegovo donošenje. Zakonom o prijestonici bavila sam se i mnogo ranije, još 2003. godine, kroz NVO sektor realizujući projekat „Bliže upoznavanje građana prijestonice sa Zakonom o prijestonici“. Posvećena i u želji za Cetinje sve najbolje, da dobijemo ono što nam pripada, želim da podržim ovo najvažnije pitanje crnogorske prijestonice, novi prijedlog zakona o prijestonici – kaže Vujanović.

Ona podsjeća da Ustav Crne Gore određuje Cetinje kao prijestonicu jer je Cetinje istorijski i kulturni centar Crne Gore, te da je prvi Zakon o prijestonici donesen 1993. godine.

- Zbog novog koncepta lokalne samouprave, 2003. godine donešen je Zakon o lokalnoj samoupravi i iste godine Zakon o prijestonici na koji je Skupština prijestonice tada kroz zaključke iznijela stav, vrlo određen i do danas nedvosmislen, ja bih to rekla ... Svi smo za crnogorsku prijestonicu i za sve ono što pripada Cetinju, da se vrate institucije i da se odredi finansijska podrška za prijestonicu. Bili su prijedlozi za izmjenu zakona i 2006. godine, ali je povučen iz Skupštine i ponovo inoviran 2007. godine. Na kraju, 15 godina nakon donošenja prvog zakona, 2008. godine donesen je zakon koji je i danas na snazi – podsjeća Vujanović.

Nacrtom zakona predviđeno je da uz nekoliko postojećih na Cetinju bude sjedište više državnih institucija, a o tome će odlučivati Skupština i Vlada.

- Važna novina koju donosi Nacrt zakona o prijestonici jeste godišnji program razvoja koji će se nakon razmatranja na Skupštini prijestonice, utvrditi na Senatu i dostaviti Vladi na saglasnost. Značajno je da su članovi Senata predsjednik države i visoki predstavnici Skupštine i Vlade, predsjednik CANU, Rektor univerziteta, Ministar kulture i gradonačelnik prijestonice. Smatram da bi se u sastavu Senata moglo naći mjesto za predsjednika Skupštine prijestonice i jednog predstavnika građana Cetinja – naglašava Vujanović.  

Opširnije u Pobjedi...

Portal Analitika