Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi ili pravnom licu koji ima sjedište na teritoriji CG za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva od izuzetnog značaja. Odluku o laureatim donio je Žiri čiji je predsjednik bio gojko Kastratović, a članovi Ilija Vujošević, Igor Lakić, Miomir Vojinović i Asim Dizdarević.
Predsjednik žirija Gojko Kastratović kazao je da je vajara Miodraga Šćepanovića za trinaestojulsku nagradu predložilo šest istaknutih javnih ličnost. On je rođen u kolašinu 1953. godine, diplomirao je na fakultetu Likovnih umjetnosti u Beogradu, član je Likovnih umjetnika Crne Gore. Imao je 21. samostalnu izložbu kao i 50 kolektivnih izložbi u zemli i inostranstvu, dobio je nagradu udruženja LUCG Lubarda Stijović Milunović, nagradu Pol Delomndo na jesenjem salonu u Parizu i mnoge druge. Za Šćepanovića kritika kaže - Da je napravio ospežnu stilsku sintezu unutar korpusa moderne evropske strukture čime je i crnogorsko vajarstvo smjestio u evropske okvire.
''On je vajar izuzetnog senzibiliteta i imaginativnsti koje gradi djelo oslobođeno ilustrativnosti i naturalističke kompaktografije. Njegove skulture dominanto su rađene u kamenu, svoje nadahnuće nalazi u elementarnim oblicima prirode. Njegovi radovi su djela razigrane fantazije i otmene ljepote'', kazao je Kastratović.
Predsjedni žirija je kazao da je dr Svetozara Savić za nagradu preporučilo troje istaknutih naučnika iz oblasti biotehnologije. Savić je rođen u Nikšiću 1962. godine. Osnovne studije završio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu a magistrirao i doktorirao na Poljoprivrednom fakutetu u Beogradu. Imao je specijalizacije i dobio je sertifikate u Ljubljani, Londonu, Zagrebu, Mičigenu... Autor je 11 mnogobrojnih stručnih publikacija i udžbenika. Savića je za trinaestojulsku nagradu preporučila monografija ''Crnogorska ampelografija'' koja je rezultat 22-godiđnjeg rada koji je uključio i skupljanje podataka na terenu i istraživanje u više oblasti - antelografije, vinogradarstva, enologije, meteorlogije, pedagogije, statistike, istorije itd.
''Na taj način ova knjiga je prva koja na sveobuhvatan način tretira današnje stanje i smjernice daljeg razvoja vinogradarstva - privredne grane po kojoj je Crna Gora poznata u regionu i šire'', kazao je Kastratović.
Kako je Kastratović dodao, Davida Kalaja su za ovu nagradu predložili profesori UCG. Kalaj je rođen 1971. godine u Podgorici. Završio je studije Matematike na PMF-u u Podgorici, a magistrirao i doktorirao u Beogradu. Bio je gostujući profesor i istraživač na dvadesetak prestižnih institucija u Evropi i u Japanu. Urednik je nekoliko značajnih matematičkih časopisa. Dobitnik je nagrade Ministarstva nauke Crne Gore za naujspješniji nacionalni projekat.
''Autor je velikog broja publicističkih radova u prestižnim svjetskim časopisima od kojih su 73 rada objavljena u časopisima na ACI listi a od njih čak 19 u posljednje dvije godine. Kalaj se bavi savremenim granama matematike poput geometrijske teorije funkcije, harmonijske funkcije kvazikomfornog preslikavanja, i mnogim drugim oblastima. Sam ili sa koautorima unaprijedio je rezultate nekoliko istaknutih matematičara koji su i sami citirali njegove radove'', kazao je Kastratović.
Kako je zaključio žiri smatra da su dobitnici nagrade, svako u svojoj oblasti, doprinijeli razvoju nauke i umjetnosti, ne samo na nivou Crne Gore, nego i u inostranstvu, predstavljajući tako umjetničke i naučne domete Crne Gore široj međunarodnoj javnosti.
Nagradu je ovogodišnjim laureatima uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, na svečanosti u Vili Gorica.
''Ako postoji trenutak, dan i sudbinski čas koji kroz vrijeme sabira Crnogorce, sa svim iskonskim razlikama u nacionalnom, vjerskom i kulturološkom smislu - to je 13. jul. Ako postoji datum koji okuplja sve generacije od najmlađih do najstarijih, sa svim razlikama u egzistencijalnom, klasnom i ideološkom smislu - to je svakako 13. jul. Ako postoji datum na koji su ponosni svi građani sjevera i juga, istoka i zapada, onda nema sumnje da je to 13. jul'', kazao je u svom obraćanju predsjednik Skupštine Ivan Brajović.
Brajović je dodao da da su postojali oni koji su bili, jesu i biće ogledalo i putoka napredne Crne Gore, izdanci starih maslina i hrastova na čijim korijenima niču mladice savremene Crne GOre.
''Inteektualne i radničke. Savremene i svevremene. Danas su oni nagrađeni. Juče su drugi. Sjutra će treći... Ali svi oni dobro znaju da ponijeti 13julsku nagradu znači nositi biljeg Crne Gore. Nositi breme izazova i odlula'', istakao je Brajović.
On je rekao da je rad na prosvjećivanju najveći zadatak društva, i da će prosvjećenija Crna Gora biti još poželjniji dom za njene građane.
„U to ime dobitnicima Trinaestojulske nagrade zahvaljujem na tome što stvaraju među nama, čestitam i želim im dug umjetnički i naučni rad i doprinos u dugom i prosperitetnom napretku Crne Gore u 21. vijeku“, kazao je Brajović.
Savić je, obraćajući se u ime nagrađenih, kazao da su veoma počastvovani što su ovogodišnji laureati najvećeg crnogorskog državnog priznanja.
On je čestitao žiriju što je, kako je naveo, pokazao visoke stručne i etičke kvalitete prilikom vrednovanja pojedinačnih doprinosa kandidata za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu „Ovim ne želim da ni na jedan način umanjim doprinos ostalih 29 kandidata koji su kroz nauku, kulturu, umjetnost i sport doprinijeli prepoznavanju crnogorskog identiteta i posebnosti“, naglasio je Savić.
On je rekao da sva djela, bilo naučna, bilo umjetnička, oslanjaju se jedna na drugo, i rezultat su autorske ekspresije. „Pred Crnom Gorom stoje veliki izazovi, a jedan od najtežih je kako u današnje dinamične trendove, proistekle iz digitalne kulture, unaprijediti i očuvati njenu tradiciju i identitet“, kazao je Savić.
On je dodao da vjeruje da su djela svih nominovanih kandidata jedinstven doprinos boljem razumijevanju Crne Gore. „Pored države, institucija i kompanija, iza autorkih doprinosa stoje najvećim dijelom veliki rad i požrtvovanost njihovih porodica“, zaključio je Savić.
Priredio i fotografisao: L.Đ.
