Od ranijih jutarnjih sati u Memorijalnom centru počele su dolaziti porodice žrtava da u kabur spuste svoje najmilije koje su izgubili u srebreničkoj tragediji.
Osim porodica žrtava i građana BiH, obilježavanju godišnjice genocida, dženazi i ukopu prisistvovaće i predstavnici Evropske unije, ambasadori SAD-a, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Velike Britanije, Francuske, Španije, Grčke, Brazila, Maroka, Rumunije i brojni drugi.
Stotine autobusa pristiže u ovo mjesto, a po ulasku u Memorijalni centar svi prvo prilaze tabutima ili odaju počast minutom ćutnje, te izjavljuju saučešće porodicama.
Kako je ranije najavljeno, danas se u Potočarima očekuje 30.000 ljudi.
U potresnom videu čuje se plač Emine Kuranović, koja je u Potočare stigla da isprati posljednje ostatke svoga brata Muniba Salkića, koji je ubijen sa 16 godina.
</p>
Napad na Srebrenicu počeo je 6. jula 1995. i završio se pet dana kasnije ulaskom VRS pod komandom generala Ratka Mladića u grad.
Holandski bataljon UN bio je stacioniran u enklavi u vrijeme napada srpskih snaga.
Prema optužnicama Haškog tribunala, vojnici pod komandom Mladića su do 19. jula organizovano i sistematski ubili oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka. Oko 30.000 žena i djece deportovano je za dva dana. Broj žrtava i danas tačka sporenja dvije strane.
U izvještaju holandskih stručnjaka, objavljenom 10. aprila 2002. i u kome se navode rezultati istraživanja okolnosti pada Srebrenice tokom rata u BiH, ocijenjeno je da holandska vlada i UN snose dio odgovornosti za masakr 1995. Nakon toga holandska vlada i načelnik Generalštaba holandske vojske podnijeli su ostavke.
U novembru 2004. vlada RS uputila je izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalim u Srebrenici konstatujući da se u Srebrenici desio "zločin velikog obima".
Za zločin u Srebrenici 1995. optuženi su vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić. Karadžić je uhapšen u julu 2008, nakon 13 godina skrivanja, a Mladić u maju 2011, poslije 16 godina skrivanja.
Hag je u martu 2016. izrekao prvostepenu presudu Radovanu Karadžiću za zločine u BiH od 40 godina zatvora, u kojoj je ocijenjeno da je odgovoran za genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva. Mladiću suđenje i dalje traje, a očekuje se da će mu presuda biti izrečena u novembru.
Apelaciono vijeće holandskog suda je prije petnaestak dana potvrdilo da Holandija snosi djelimičnu odgovornost za smrt 300 muslimana u Srebrenici.
Istovremeno, holandski pripadnici nekadašnje mirovne misije UN u BiH su najavili tužbu protiv svoje države. Oni traže ukupno 4,5 miliona eura odštete zbog toga što su poslati u Srebrenicu 1995, iako je tada bilo jasno da je u pitanju "nemoguća misija".
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. donio presudu kojom masakr u Srebrenici kvalifikuje kao čin genocida. Rezolucije o Srebrenici kojima se potvrđuje ta presuda donijeli su parlamenti zemalja EU, Kanada, SAD i Australija.
Rezolucija o Srebrenici nije usvojena u Savjetu bezbjednosi Ujedinjenih nacija 2015, nakon što je Rusija iskoristila pravo veta i "oborila" britanski prijedlog. Međutim, u narednim danima rezoluciju u kojoj se ističe da se dogodio genocid usvojio je Kongres SAD, a zatim i Evropski parlament.
(Dnevni avaz/b92)
