To je danas ocijenjeno na konferenciji “Prva petoljetka crnogorskih pregovora sa EU", koju je organizovao Centar za građansko obrazoavanje (CGO) u saradnji sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert.
Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević, ocijenila je da retorička posvećenost evropskim integracijama mora biti vidljiva kroz učinkovitost institucija koje vode ovaj proces i, kako je navela, uspostavljanje ograničenja u odnosu na formalne i neformalne donosioce odluka.
„Svima nam je jesno da se pod plaštom integracija, nažalost, dešavaju pojave koje nisu evropske, već su odraz klijentelističkih odnosa i činjenice da je ovaj proces neke od ključnih političkih aktera prevazišao, jer se u njemu traži mnogo više posvećenosti, teškog rada i specijalističkih znanja nego što to njihovi skromni formati velikih ambicija mogu da ponude“, istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, prvu petoljetku crnogorskih pregovora obolježava živa zakonodavna aktivnost, solidna produkacija strateških dokumenata, koji daju određeni okvir za reformske zahvate, uspostavljanje novih institucija.
„Prvu petoljetku crnogorskih pregovora obolježava i otvaranje značajnog broja pregovaračkih poglavlja i posljedično pokretanje procesa unutrašnjih transformacija i ograničavanja starih loših navika u zloupotrebi državnih resursa“, navela je Uljarević.
Ona je, govoreći o faktorima koji podrivaju uspješnost pregovora, ocijenila da je vidljiv nedostatak političke volje.
„To vodi simuliranju reformi u određenim oblastima, poput najčešće pominjanog izostanka rezultata u brobi protiv korupcije. Koruptivne mreže nam razjedaju svaki segment društva“, kazala je Uljarević.
Ona smatra da je vidljiv i nedostatak kapaciteta i nespremnost da se proces učini inkluzivnijim, jer, kako je navela, radne grupe za pregovore slabo funkcionišu, „značajan je otpor na svim nivoima prema kritički orjentisanim NVO“.
„Vidljiv je i nedostatak transparentnosti i efektive komunikacije procesa prema građanima. Informacije o pregovorima su opskurne, ističe se tehnička priroda, proizvode se na stotine strana građanima nerazumljivuh izvještaja, a strategija komunikacije se ne sprovodi ili se to radi na rudimentaran način“, navela je Uljarević.
Da bi se prevazišli ovi problemi, kako je poručila, potrebno je proces učiniti inkluzivnijim, komuniciranje unaprijediti, „obećavati manje, a realizovati više.
Ministar pravde, Zoran Pažin, kazao je da su evropski fondovi nešto što je razvojna šansa Crne Gore, nešto na šta, kako je naveo, treba računati, ali nešto što treba znati iskoristiti.
„To je šansa ne samo državnih institucija, nego i NVO, privrednih društava. Rezultate projekata finansiranih iz EU ćemo tek osjetiti u bliskoj budućnosti iako neke sgmenete vidimo u u svakodnevnici“, naveo je Pažin.
On je rekao da je pet godina pregovora važna prekretnica da se opet svi podsjete da u procesu evropskih integracija je potrebno zajednički raditi kako bi bio uspješno završen.
„Ne kažem da te saradnje nije bilo, ali sam sasvim siguran da ona može i mora biti bolja i da zato postoji sasvim dovoljno prostora“, poručio je Pažin.
Šefica Odjeljenja za politička pitanja i evropske integracije u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Plamena Halačeva, ocijenila je da je u Crnoj Gori ostvaren značajan napredak naročito u oblasti pravnih reformi kao i kontinuiranih obuka, podizanja nivoa svijesti i aktivnosti.
„Slučajevi visoke korupcije više nisu tabu, a prve presude za slučajeve visoke korupcije su izrečene prošle godine. Potrebno je još više posla da bi se to prenijelo na konkretne rezultate na terenu kada se radi o konfiskovanju imovine, krivičnim slučajevima protiv nasilja nad novinarima“, istakla je Halačeva.
Ona je kazala da je pristupanje Crne Gore i Zapadnog Balkana u najboljem interesu EU, navodeći da je potrebno zajednički raditi na traženju odgovora na zajedničke probleme sa kojima se svi suočavaju.
„Da li će Podgoričani imati isti standard kao Bavarci kada se pridruže EU? Vjerovatno će biti potrebno nekoliko decenija da se postigne taj standard“, navela je Halačeva.
Ambasador Nemačke u Podgorici, Hans Ginter Matern, ocijenio je da Crna Gora ima dobar ritam ka EU.
„Ako pogledate šta je urađeno prethodnih godina to je jako puno, ali istovremeno ima još puno toga što treba uraditi kad dođete do Poglavlja 23 i 24. Ne možete potcijenjivati važnost ovih poglavlja. Ona su tako bitna zato što treba da održimo političku podršku u zemljama“, naveo je Ginter Matern.
Kako je istakao, postoje dva faktora za ubrzanje reformskog procesa, pojašnjavajući da su to idej regionalne ekonomske saradnje i Berlinski proces.
Koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija, Ana Nenezić, kazala je da je Crna Gora u tehničkom smislu postigla dobre rezultate, ali da kako je navela, suština pregovaračkog procesa nije u tome.
„Suština samog pregovaračkog procesa je da li smo uspješno sproveli reformske procese u najširem smislu, da li rezultati tih reformi imaju uticaj na oblikovanje današnjeg crnogorskog demokrtaskog društva i da li građani osjećaju beneifte tih procesa“, pojasnila je Nenezić.
Ona je ocijenila da Crna Gora, za razliku od tehničkog aspekta, nije uspjela da postigne postavljene i očekivane rezultate.
„Vjerujem da trenutni sistem komunikacije, koji polazi od Ministarstva ervopskih poslova, nije dobar pristup u komunikaciji ovog procesa. Civilno društvo nije adekvatno uključeno, lokalne smaouprave su isključene iz procesa pregovora, uloga parlamenta je u potpunosti izgubljena“, navela je Nenezić.
Postoji, kako je kazala, nedostatak komunikacije i koordinacije institucija i nedostatak sinergije svih pregovaračkih struktura, „a ubijeđeni smo da je to preduslov za uspješnost ovog procesa“. (Pr Centar)
