Na pitanje novinara na da li će NATO pomoći u rješavanju graničnih pitanja Crne Gore sa Hrvatskom i Kosovom, NATO zvaničnik je saopštio da ga često pitaju da li granična pitanja moraju biti riješena da bi država postala član Saveza, a da je Crna Gora dokaz da nije tako.
„Ali moraju da postoje strukture koje će nas uvjeriti daće se to mirno riješiti. NATO nema ulogu u tome, niti ekspertizu što se tiče razgraničavanja niti pravnih pitanja. NATO će reći Crnoj Gori i Hrvatskoj – molimo vas da radite na tim pitanjima i riješite ih“, kazao je on na brifingu sa novinarima u sjedištu Alijanse.
To su pitanja, kako je rekao, koja postoje 20 ili 30 godina.
NATO zvaničnik je podsjetio da je iz Evropske unije (EU) poruččeno Kosovu da, ako želi da napreduje u integracijama, riješi to pitanje.
„Svaka zemlja i skupština su suvereni, morate stvorite potrebne podstreke da bi se išlo dalje. Nijedna stvarna reforma nije laka, bilo da je riječ o vladavini prava,organizovanom kriminalu, morate stvoriti odgovarajuće podsticaje“, dodao je on.
Iz NATO-a je poručeno da je potrebno pokazati privrženost mirnom rješavanju i poštovanju normi.
Na brifingu je ponovljeno i da nema inicijativa za postavljanje baza u Crnoj Gori.
„U ovom trenutku ne vidimo potrebu za tim, uvijek procjenjujemo šta su strateške potrebe vezano za odbranu u skladu sa članom 5. I Crna Gora je rekla da nema potrebe za tim, to je procjena i NATO-a“, kazao je zvaničnik.
To, dodao je, ne znači da NATO nema saradnju sa Crnom Gorom. „Naprotiv, sada puno radimo na integrisanju Crne Gore u strukture NATO-a, to radimo godinama, ali sad omogućavamo da komunikacija funkcioniše, što se iče upravljanja vazdušnim prostorom, što se tiče komunikacije“.
Iz NATO-a je poručeno da je članstvo Crne Gore bio kraj jednog dugog procesa, koji nije trajao godinu ili dvije, već je rezultat reformi kje niejsu nekad bile lake, akoje su i dalje u toku.
„Proces reformi nije završen, crnogorski zvaničnici će to prvi potvrditi, razlog je što Crna Gora hoće u EU, međutim smatramo da je zemlja postala stabilnija, bezbjednija i daje svoj doprinos Alijansi“, saopšteno je na brifingu.
Kako je ocijenjeno, situacija u regionu bolja je nego prije više godina.
Kad su u pitanju odnosi Srbije i NATO-a, zvaničnik Aijanse poručio je da je na Srbiji da utvrdi svoje odnose sa NATO-om i Rusijom, jer je suverena država koja može da odluči sa kim ima saradnju.
„Puno saradnje Srbije se odvija sa Alijansom, što se tiče privredne saradnje, u medjima se govori puno o saradnji između Srbije i Rusije. Ako sagledate statistiku, preko 80 odto trgovinskih razmjena odvija e sa EU. Ako hoćete da imate pravu sliku, treba dobro sagledati statistiku“, poručeno je na brifingu.
Kako je sapšteno, nema razgovora o mogućem učlanjenju Srbije u NATO, jer je Srbija opredijeljena za neutralnost, i Alijansa to poštuje. „Srpska vlada nikad nije izrazila interesovanje da se učlani u NATO, a naš posao nije da nekog ubjeđujemo u to“.
Saradnja NATO-a i Srbije ne postoji u smislu članstva, međutim, kako je saopšteno, Srbija želi da bude interoperabilna. „Dakle, to je zemlja koja možda sada ne učestuje u oepracijama, može da se na taj način priprema i bude interoperabilna, a na Srbiji je da odluči u kom pravcu želi da ide saradnja u budućnosti“.
Na pitanje kad NATO namjerava da završi misiju KFOR, NATO zvaničnik je rekao da će biti na Kosovu koliko god to bude potrebno.
„Mi smo tamo u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija, kao i u skladu sa zahtjevom kosovskih vlasti. Trenutno je situacija takva da je KFOR i dalje potreban. Srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova je naklonjeno KFOR-u i smatra da je KFOR faktor stabilnsoti u tom regionu“, kazao je zvaničnik NATO-a. (mina)
