O tome je govorio na pretresu o miješanju Rusije u izborni proces u SAD-u, koji je održan u Odboru za obavještajna pitanja američkog Senata.
On je naveo da ruska vlada sprovodi anti-NATO politiku, koju podržavaju i srpske nacionalističke partije.
- Moskva nije uspjela da izvrši uticaj u Crnoj Gori, ali će tražiti rupe kroz druge balkanske države da utiče na nju. Najbolji način da se odvrate takvi potez je aktivizam EU i SAD, te podrška reformama na Balkanu, a vrata EU i NATO moraju ostati otvorena - ocijenio je Garčević.
Glavni zaključak današnjeg pretresa je da se Rusija miješala i u izbore u SAD, Francuskoj i Holandiji, i da će to raditi i dalje.
Pooštravanje sankcija Rusiji, koje je predložio američki Senat, takođe je ocijenjeno kao dobar način zaštite od miješanja u demokratske procese. Nema sumnje da je Rusija preko svojih hakera i plasiranjem lažnih vijesti uticala na američke predsjedničke izbore, što su zaključile i obavještajne službe. Aktuelno pitanje je zašto tadašnji predsjednik Barak Obama nije reagovao.
- Mislim da je tadašnji predsjednik Obama trebalo da reaguje brže i odlučnije. Ali on jeste preduzeo neke mjere. Ono što mi smeta kod predsjednika Trampa je to što ne pokreće istragu i ne reaguje. Naše obavještajne agencije treba da se povežu i da tretiraju rusku prijetnju kao stalnu. Zatim, ako je prekršen zakon, treba procesuirati odgovorne. I treće - treba da se povežemo sa Evropom i zajednički branimo. Zajedno smo u NATO-u, a to je politički koliko i vojni savez - izjavio je diplomata i profesor međunarodnih odnosa Nikolas Berns.
Potencijalna meta su, prema ocjenama, i izbori u Njemačkoj 24. septembra, a učesnici pretresa su istakli situacije u kojima bi to moglo da se desi.
- Ako bude terorističkog napada, ako migrantska kriza bude aktuelna - to će se iskoristiti u propagandne svrhe, a mogući su i hakerski napadi. Njemačka mora da bude oprezna, ali i političari da budu oštriji prema Kremlju - zaključila je Konstanca Štelcenmuler sa Instituta Brukings.
Glas Amerike
