Kako je za Dnevne novine kazala direktorica Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Vesna Miranović, na nedavno održanom međuresornom sastanku definisane su njene prednosti i mane, a nakon usvajanja sugestija i primjedbi, za sedam do 10 dana, dokument će se naći na javnoj raspravi.
„Centar će se definitivno graditi kroz Strategiju koja je na stolu. Mi smo imali međuresorni sastanak sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom prosvjete, nevladinim sektorom, UNICEF-om, Svjetskom zdravstvenom organizacijom, direktorima Kliničkog centra i Doma zdravlja Podgorica. Definisali smo i prošli kroz čitavu Strategiju, vidjeli koja su to slaba mjesta, šta još treba ojačati. Definisano je da će se Centar nasloniti na Klinički centar Crne Gore. Ta prva centralna institucija će biti znači pri Institutu za bolesti djece, zato što smo procijenili da svi zdravstveni servisi koji postoje unutar njega će u stvari biti potpora u složenoj dijagnostici komorbiditeta koji je veoma čest kod djece sa poremećajem iz autističnog spektra i sve one djece koje imaju poremećaj ranog razvoja“, kazala je Miranović.
Ona napominje da je suština čitave Strategije prije svega rješavanje problema djece koja imaju poremećaj iz autističnog spektra, ali će se uz rješavanje ovog problema jedan dio fokusa staviti i na djecu koja imaju probleme u ranom razvoju, kao i na djecu koja u adolescentnom periodu pokazuju probleme mentalnog zdravlja.
Sa djecom će raditi tim specijalista
„Strategijom je definisan i sadržaj Centra, sveobuhvatni pristup djeci sa poremećajem iz autističnog spektra gdje smo tačno definisali koliko će se ljekara, psihologa, logopeda, dječjih psihijatara baviti ovom djecom. Takođe smo definisali koji broj će se dječjih psihijatara baviti adolescentnom psihijatrijom i koliko će se specijalista fizikalne medicine i fizijatara, baviti ovim problemom“, kaže Miranović i ističe da je Klinički centar već planirao izmjene u sistematizaciji.
„Ministarstvo zdravlja ih je usvojilo u dijelu koji se odnosi na formiranje Centra i ovih dana će KCCG krenuti u raspisivanje oglasa za prijem novozaposlenih u radni odnos da bi se uporedo sa aktivnostima na izgradnji Centra sprovodile aktivnosti na edukaciji kadra koji će učestvovati u dijagnostici i ranoj intervenciji“, predočila je Miranović.
Prema njenim riječima, novi sastanak nacionalnog međuresornog tijela zakazan je za 10 dana, a ministarstva prosvjete i rada i socijalnog staranja su već proslijedila primjedbe i sugestije na unapređenje Strategije.
Javna rasprava za sedam do 10 dana
„Za sedam do 10 dana računamo da ćemo usaglasiti određene sugestije. Nakon toga, slijedi javna rasprava koja će trajati nekih 15 dana. Potrudićemo se da ovaj dokument prije početka avgusta bude predmet razmatranja na Vladi, ali nam to ne smeta da paralelno rješavamo i druge probleme u hodu kao što je pitanje edukacije kadra i izrada idejnog projekta“, istakla je Miranović.
Kako bi shvatili kako treba da izgleda Centar za autizam, Miranović kaže da je već obavljeno nekoliko obilazaka centara u regionu koji su veoma napredni u pružanju medicinskih servisa djeci sa poremećajima iz autističnog spektra.
„Mi smo sa jednom privatnom društveno odgovornom kompanijom dogovorili da će nam sponzorisati idejno rješenje za izgradnju Centra. Paralelno sa tim smo ugovorili i edukatore koji će raditi sa našim kadrom, način na koji će se sporovoditi kontinuirana edukacija i to smo ugradili u plan kontinuirane medicinske edukacije koje sprovodi KCCG za 2017. godinu“, kaže Miranović.
Uključeni stručnjaci iz inostranstva
Ona navodi da je sa vanrednom profesoricom Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Kolumbiji Nirvanom Pištoljević, koja radi i djeluje u Sarajevu, ugovoreno na koji način će se sprovoditi kontinuirana edukacija našeg kadra.
„Takođe smo sa Kings koledžom ugovorili saradnju koja se odnosi na sprovođenje kursa za ranu dijagnostiku kod djece koja imaju poremećaj u ranom razvoju i ovi edukativni seminari će se održavati u toku septembra i oktobra. Ugovorili smo sa prof Pištoljević i sprovođenje naprednih kurseva za ranu intervenciju kako bi se kod djece sa poremećajem iz autističnog spektra izvukao maksimum i da ona budu spremna da se integrišu u društvo na način na koji naši kapaciteti dozvoljavaju“, naglašava Miranović.
Kako kaže, lista kompanija koje bi pružile podršku ovom projektu još nije formirana, ali ona očekuje da će odaziv, kada se budu stekli svi uslovi za izgradnju Centra, biti veliki.
„Očekujemo da će odaziv biti veliki u onom trenutku kada se budu stekli uslovi, kada sa opštinom Podgorica, koja je takođe izrazila spremnost da pomogne da se uradi izmjena detaljnog urbanističkog plana, da se po skraćenom postupku omogući da se realizacija projekta obavi što prije. Tek nakon usvajanja strategije i izmjene urbanističkih planova mi ćemo biti u mogućnosti da se obratimo javnosti. Računamo da će podrška biti široka, da će svaka društveno odgovorna kompanija biti spremna da doprinese da se problem djece sa poremećajem iz autističnog spektra što prije riješi“, napominje Miranović i dodaje da su očekivanja podrške građanstva velika, kao što su velika i očekivanja u odnosu na zdravstveni sistem.
„Radimo na više polja, sinergetski, praveći korak po korak da bismo u trenutku kada Centar bude izgrađen imali već spreman kadar koji će se baviti djecom, a u međuvremenu, koristeći postojeće prostorne kapacitete, da kadar koji formiramo već krene u djelovanje jer nam je cilj da ne propustimo nijedno dijete koje ima autizam. Da krenemo na vrijeme sa ranom intervencijom i pokušamo da to dijete osposobimo za normalno pohađanje škole i za sve normalne, svakodnevne aktivnosti koje upražnjavaju njihovi vršnjaci“, zaključuje Miranović.
Planirane aktivnosti na nivou čitave zemlje
Osim aktivnosti koje će biti na nivou Kliničkog centra, Miranović kaže da su istovremeno planirali i ojačavanje svih kapaciteta na nivou čitave države.
„To znači da ćemo u okviru recimo Doma zdravlja Podgorica imati nekoliko timova na različitim punktovima koji sa tačno određenom strukturom kadra, koja će se baviti djecom sa poremećajima iz autističnog spektra. Pritom planiramo da u okviru gradske opštine Tuzi formiramo tim koji će se djecom baviti na njihovom maternjem jeziku. U zavisnosti od veličina opština, planirano je da se formira jedan ili više timova koji će se baviti djecom, pritom uvažavajući specifičnost opština kao što je opština Tuzi gdje ćemo formirati timove koji će se djecom baviti na maternjem jeziku“, ističe Miranović.
Fokus na djeci do pet godina
Prema riječima Miranović, želja je da se poštuje fizionomija djeteta koja kaže da se u periodu do pete godine mozak formira u 90 odsto svojih kapaciteta.
„Slijedeći te fiziološke potrebe djeteta, naš akcenat aktivnosti će biti upravo u onom najproduktivnijem i najznačajnijem periodu razvoja, od druge do pete godine gdje ćemo fokusirati aktivnosti naših stručnjaka da iz te djece izvučemo maksimum i da im pružimo maksimum stručne pažnje. Ono čime se rukovode bogate zemlje svijeta, kao što je SAD, jeste ulaganje u ovaj sistem, da se u ovom periodu uloženih pet miliona dolara višestruko vraća u odnosu na 50 miliona dolara koliko košta život osobe sa autizmom koju nijesmo uspjeli na vrijeme da prepoznamo i rano da intervenišemo. Toliko košta njen doživotni tretman, briga u ustanovama socijalnog staranja i svim ostalim servisima koje država ima obavezu da im pruži u toku trajanja života“, objašnjava Miranović.
Dnevne novine
