Zadatak im je da urade analitički izvještaj i utvrde pravni osnov odluka po kojima su se isplaćivala sumnjiva novčana sredstva.
- Kada se to dostavi Savjetu, onda ćemo donijeti određene odluke – rekao je predsjednik Savjeta Vladimir Pavićević. Mimo Drašković smatrao je da treba hitno da se pozovu nadležni organi da „prečešljaju“ sumnjivu dokumentaciju na koju je ukazao Đurović kako bi se utvrdila odgovornost onih koji su prekršili zakon. Nakon diskusije, ipak su se saglasili da treba sačekati da menadžment i interni revizor prvo ispitaju Đurovićeve optužbe da li su mimo zakona godinama isplaćivane zaposlenima određene nagrade ili naknade za godišnji odmor koji nijesu iskoristili.
Drašković je poručio Đuroviću da ako se ispostavi da je „iz čiste svoje želje da se malo medijski promoviše“ potegao ova pitanja, on će pokrenuti pitanje njegove smjene kao člana Savjeta, jer bi ovakve neutemeljene optužbe značile narušavanje ugleda Javnog servisa.
Analiza
Ovdje će morati odgovarati neko. Ili neko ili ti (Đuroviću) – bio je kategoričan Drašković. Đurović je na to oštro reagovao navodeći da nikakva odluka, bilo kog državnog organa u odnosu na njegove nalaze iz finansijskih izvještaja ne može da utiče na to da li će on ostati ili ne u Savjetu u naredne dvije godine. Drašković mu je odgovorio da to nije tačno i da mogu da suspenduju bilo kog člana sa šest glasova. Đurović je tokom diskusije bio kategoričan da podaci do kojih je došao ukazuju na određene radnje mimo zakona.
- Poruka jeste da treba da se uvede sistem da ljudi koji su do sada koristili privilegije zbog bliskosti sa prethodnim generalnim direktorom zaborave više na tu bliskost i na privilegije – rekao je on. Analizirajući dokumentaciju od 2013. godine, Đurović je saopštio da se najveći dio troškova koji ukazuju na nešto što je nezakonito poslovanje odnosi na rješenja o naknadama štete za neiskorišćene godišnje odmore.
- Protivno zakonu, 34 zaposlena su te godine dobila sredstva. Nijesam računao cifre, jer mi nije bila pregledna dokumentacija. Novac je nezakonito potrošen i isplaćen ljudima, umjesto da su natjerani da iskoriste godišnji odmor – rekao je on. Đurović je saopštio i da mu nije jasan pravni osnov po kojem su od 2012. do 2016. godine dvije osobe dobijale po 100 eura mjesečno za korišćenje sopstvenog automobila u službene svrhe. On je potom saopštio da je u dokumentaciji iz 2014. godine, takođe, pronašao određene nepravilnosti koje se odnose na dodjeljivanje nagrada.
- Princip je bio takav da za ono što treba da uradi neko tokom radnog vremena dobije nagradu. To mora da bude zaustavljeno – kazao je on. Istakao je i da je te godine, takođe, dodijeljena nagrada za zaposlene u službi marketinga u iznosu od 5.000 eura, kao i da je dodijeljena nagrada u iznosu od 2.400 eura za rukovodioca službe finansija i rukovodica pravnih poslova za angažovanje u izradi završnog računa i rad sa eksternim revizorom.
Zabrinjavajuće je, prema njegovim riječima, što je i 2014. godine 29 zaposlenih koristilo protivno zakonu mogućnost da im se isplati nadoknada za neiskorišćeni godišnji odmor.
- To je nezakonito djelovanje. Ponavlja se vrlo često isti broj ljudi, odnosno to su jedni te isti ljudi – rekao je on. Đurović je istakao i da je u dokumentaciji iz 2015. pronašao podatak da je kompletna ekipa koja se brine o finansijama dobila 6.250 eura na ime nagrade za redovno obavljanje svog posla - saradnja sa eksternim revizorom. Služba marketinga je, takođe, prema njegovim riječima, dobila nagradu u iznosu od 7.000 eura.
- Pronašao sam da su te godine i dvije osobe dobile stipendije. Nije mi poznato da je to predviđeno nekim aktom – rekao je on. Sporne nagrade, istakao je on, dodjeljivane su i zaposlenima koji su pomogli da se naplati „su pomogli u naplati“. Napravio je i posebnu analizu za 12 radnika koji su učestvovali u radu najvećeg broja tenderskih komisija u prethodnim godinama.
- Neki od njih su za prethodne četiri godine dobili ukupno oko 20.000 eura, neki 15.000 – rekao je Đurović.
Interni revizor
Saopštio je i da mu je interni revizor Marko Ostojić u mišljenju koje mu je dostavio potvrdio da postoje problemi u odnosu na zakonitost svih ovih odluka. Ostojić je juče bio na sjednici Savjeta i potvrdio da su informacije koje je Đurović saopštio tačne.
- Ispada da je za sve kriv interni revizor. A gdje su službe koje su nadležne za sprovođenje tih propisa? Uloga revizora je samo kontrola njihove primjene. Zašto nijesam kontrolisao? Državna revizorska institucija kada je dala primjedbu na uslove rada internog revizora rekla je da on mora da bude nezavisan, da bi bio objektivan. Kako ću biti objektivan ako odgovaram isključivo generalnom direktoru – požalio se on. Ostojić je potom ispričao da je bio pod stalnom opstrukcijom.
- Da ne ulazim u detalje, ja ne mogu da dođem do dokumenata. Nije ogovaranje, i Rade (Vojvodić) da je tu rekao bih isto. Posljednje dvije godine nijesam kod njega ušao u kabinet, nijesam mogao da uđem. I u kakvim uslovima da radim – rekao je on.
Savjet je juče usvojio finansijski izvještaj za prošlu godinu, kao i prijedlog Đurovića da ubuduće taj izvještaj treba da sadrži i izvještaj o javnim nabavkama. Đurović je zatražio i da mu se dostave izvještaji o javnim nabavkama za 2013, 2014, 2015. i 2016. godinu. Savjet je usvojio i prijedlog da se izmijeni pravilnik o radu interne revizije i da se kvartalno dostavlja izvještaj o realizaciji plana revizije. Savjet je usvojio i novu sistematizaciju koja predviđa 752 radna mjesta u Javnom servisu.
Za Radovića sporno iznošenje dokumentacije
Član Savjeta Milan Radović i juče je negodovao što je Đurović finansijsku dokumentaciju provjeravao, kako je rekao, iza očiju Savjeta i javnosti. Ponovio je i da je veliki problem iznošenje originalne dokumentacije i pozvao je Đurovića da on podnese krivičnu prijavu protiv odgovornih.
- To je veoma problematično i otvara prostor da je moglo doći do uništavanja nekih dokaza – upozorio je on. Đurović mu je odgovorio da je sve što je dobio kopija dokumenata, što, kako je rekao, nije problematično. Generalna direktorica RTCG-a Andrijana Kadija rekla je da je sva dokumentacija koju je koristio Đurović vraćena.
- Sve je vraćeno kako je dato. Da ne bude sjutra da nešto nedostaje – rekla je ona.
Zarade ispod prosjeka
Pomoćnica generalne direktorice Valentina Šćekić rekla je da je u prethodnoj godini RTCG prihodovala 13,8 miliona eura, ali da su rashodi iznosili 15,5 miliona zbog čega je zabilježen gubitak od 1,7 miliona. Udar na budžet je, kako kaže, i presuda po kojoj je RTCG dužna da plati 2,4 miliona Radiodifuznom centru za usluge emitovanja.
- Sporazum o otplati je potpisan na pet godina – rekla je Šćekić. Ona je rekla i da su zarade zaposlenih u RTCG, uglavnom, ispod prosjeka u zemlji.
Pobjeda
