Naročito je opasno što depresija jednako pogađa i mlade ljude, naročito adolescente, a često je maskirana buntom, neprihvatljivim socijalnim ponašanjem ili predavanju alkoholu i drogama... - U našoj zemlji, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, postoji preko 25 hiljada ljudi koji pate od nekog oblika depresije. To je 4,8 odsto ukupne populacije. Broj novooboljelih u 2016. godini je bio 1.880 prema podacima zdravstveno-informacionog sistema. Sve ove brojke govore da je stanje ozbiljno i da su edukacija, prevencija i znanje kako prepoznati depresiju i kako je efikasno liječiti, više nego neophodna – ističe u razgovoru za Pobjedu psihološkinja i psihoterapeutkinja Adriana Pejaković.
Simptomi Prema njenim riječima, depresija je bolest koju karakteriše niz simptoma, uključujući pad raspoloženja, gubitak apetita, gubitak interesovanja za nekada omiljene aktivnosti, preokupiranost crnim mislima, osjećaj unutrašnje praznine, rano jutarnje buđenje, konstantna zamorljivost...
- Ako ovi simptomi potraju više od dvije nedjelje, potrebno je obratiti se stručnjaku radi određivanja dijagnoze i adekvatne psihoterapije i nekada i farmakoterapije. Depresija se liječi, to je važno znati – kaže Pejaković. Ona upozorava da problem dodatno pogoršavaju maskirani oblici depresije, pa je nekada teško prepoznati jer razne vrste somatske, odnosno tjelesne tegobe poput glavobolje, bola u želucu, hroničnog umora mogu biti zapravo simptomi depresije. - U našoj kulturi imati depresiju ili bilo kakvu psihološku tegobu još je teško prihvatljivo, pa mnogi ljudi nesvjesno maskiraju svoje prave tegobe, uz stav da je u redu ako vas konstantno boli glava ili imate visok pritisak, ali nije u redu ako ste dugo vremena potišteni jer to znači da ste slabi. Pogrešna logika, ali, nažalost, i dalje prisutna kod nas – ističe sagovornica.
U ovom smislu, kako navodi, nekada je teško prepoznati depresiju kod mladih ljudi, tačnije adolescenata.
- I u subkulturi mladih ljudi nije baš prihvatljivo da ste potišteni i tužni, pa mnogi mladi ljudi svoje prave emocije i stanja zamjenjuju nečim drugim. Adolescentima je prihvatljivije da budu ljuti nego da budu tužni. Prihvatljivije im je da piju ili konzumiraju droge nego da prepoznaju problem druge vrste. Zato bi trebalo obratiti pažnju na svako neuobičajeno ponašanje tinejdžera. Ukoliko je do juče nasmijan i vedar tinejdžer počeo neobično da se ponaša, izostaje sa časova, ljuti se, buni, izlazi do kasno moguće da je to dio samo uobičajenog tinejdžerskog bunta, a moguće i da je odraz dubljeg problema – kaže Pejaković.
Pomoć i podrška Njen savjet roditeljima je da obrate pažnju, jer ne mora svaka depresija početi uobičajenim simptomima. - Takođe, maskiranja pravih psiholoških problema konzumiranjem nedozvoljenih supstanci su česta. Važno je zapamtiti da nije svako neobično i nedozvoljeno ponašanje mladih ljudi odraz bezobrazluka i bunta već da moramo biti oprezni i informisati o mogućim opasnostima - upozorava ona. Kako ističe, roditelji koji primijete neka neobična ponašanja koja nijesu ranije bila prisutna kod njihove djece, trebalo bi da razgovaraju sa njima. - Treba da izgrade odnos u kojem se potencira da tražiti i dobiti pomoć nije nešto što je odraz slabosti već zrelo i odgovorno ponašanje.
Mladi ljudi bi trebalo da znaju da pomoć postoji, da je dostupna, da se iz nevolja može izaći osnaženiji i jači – kaže Pejaković. Prema njenim riječima, adolescenti često nastoje da se uklope u svoje socijalne grupe i vrlo su osjetljivi na kritike i moguća odbacivanja vršnjaka. - Imajući u vidu i sve veću prisutnost društvenih mreža, mora se obratiti pažnja na moguće zlostavljanje putem društvenih mreža, kontaktiranje nepoznatih potencijalno opasnih ljudi itd.
Ne zaboravimo skorašnji slučaj internet igrice „Plavi kit“ gdje je autor psihopata uvlačio djecu i omladinu širom svijeta u igricu da online izvršavaju sve teže i bizarnije zadatke dok konačni zadatak nije bio samoubistvo. Neka djeca su ga, nažalost, izvršila. Autor je uhapšen. To, međutim, govori o oprezu koji nam je potreban da bismo sačuvali mlade ljude. Bez obzira na brzi tempo života, roditelji bi trebalo da provode vrijeme u razgovoru sa djecom i tinejdžerima, da imaju makar neke zajedničke aktivnosti, da usmjeravaju mlade ka vrijednostima koje nijesu orjentisane na materijalne stvari, prestiž itd. – naglašava Pejaković.
Bez tabua Ona ističe da to nije lako, ali je izuzetno dobar otklon od opasnosti modernog doba i jedan od čuvara mentalnog zdravlja.
- Osjećaj pripadnosti porodici, razumijevanja, orjentisanje na vrijednosti koje su neprolazne je veoma važno. Takođe, ukoliko imamo kod kuće mladu osobu koja pati od depresije važno je istaći da je upućivanje poruka da svako može u nekom trenutku patiti od depresije, da osoba nije sama, da je OK da sebi da vremena i prostora za pomoć nešto što je dodatno ljekovito. Kada budemo shvatili da pojava nekog psihološkog simptoma u porodici nije pokazatelj „sramote“ i „slabosti“ te porodice već pokazatelj da bi trebalo nešto promijeniti, popraviti, dozvoliti onda ćemo i kao nacija postati osvješteniji i zdraviji – zaključuje Pejaković.
Pobjeda
