- Godinama svi govorimo o tome kako je upravo u djecu i mlade potrebno ulagati i kako je to najisplativiji vid ulaganja. Stoga su odobrena povećana izdvajanja iz budžeta za narednu godinu za ovu oblast jedan od najvećih uspjeha, kako mene lično, tako i čitave Vlade – rekao je Šehović. Prema njegovim riječima, skoro da ne postoji dio ove reforme koji se ne zasniva na već postojećim strateškim dokumentima iz obrazovanja. Samim tim, kako ističe, sva zakonska rješenja sadrže i precizne fiskalne projekcije.
- Besplatne studije za studente prve godine Univerziteta Crne Gore, Fond za kvalitet i talente - za nagrađivanje najboljih učenika i nastavnika, uvođenje engleskog jezika u vrtićima, neophodan angažman novog nastavnog osoblja zbog povećanja broja odjeljenja usljed zakonom definisanog smanjenja broja učenika u odjeljenju, značajno unapređenje položaja asistenata u nastavi, i ostalo, važni su reformski iskoraci u koje će država u narednoj godini investirati oko 2,5 miliona eura. Uvjeren sam da je to najbolja moguća, ali i na dugi rok najisplativija investicija ove Vlade u našu zajedničku bolju budućnost. To je, rekao bih, još jedan dokaz naše namjere da se razvojem bavimo na drugačiji - dugoročan, ozbiljan, održiv i stabilan način, kojeg ne može biti bez kvalitetnog obrazovanja, a reforma koju sprovodimo predstavlja neophodan korak u tom pravcu.
POBJEDA: Jedna od ključnih izmjena Zakona o visokom obrazovanju jeste što će studije na državnom univerzitetu od ove godine da budu besplatne. Koliko će biti potrebno novca za to, imajući u vidu da će se proširiti i broj korisnika studentskih kredita i na koji način ste došli do te računice?
ŠEHOVIĆ: Treba da studiraju najbolji, a ne najbogatiji! Besplatne studije koje novim zakonom uvodimo će obezbijediti upravo to - da na državnom univerzitetu studiraju najbolji, a ne najbogatiji. Za besplatne studije za studente koji će se ove godine upisati na Univerzitet Crne Gore, po reformisanom modelu, država će izdvojiti oko 1,3 miliona eura, ukoliko odlučimo da ukupan broj upisanih studenata bude na nivou prošlogodišnjeg. Dakle, umjesto da oko 2 hiljade samofinansirajućih studenata, koliko se prošle godine upisalo na Univeriztet Crne Gore, sami plaćaju svoje školovanje, država će taj novac obezbijediti. Mogućnost studiranja ne smije da zavisi od socijalnog i materijalnog statusa studenata i mogućnosti da iz svojih sredstava pokrivaju troškove školovanja, nego od njihovog znanja. Sprovedena finansijska analiza, između ostalog, uzela je u obzir broj studenata na prošlogodišnjem nivou i visinu školarine koju su plaćali samofinansirajući studenti. Tačan broj studenata koji će se finansirati iz budžeta biće utvrđen odlukom Vlade, odmah nakon usvajanja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. Broj studentskih kredita i stipendija za ovu godinu se neće mijenjati, jer su sredstva za ovu namjenu već opredijeljena budžetom za tekuću godinu i konkursi za ove namjene će biti objavljeni početkom jula. Novi model studiranja neće uticati na broj studentskih kredita i stipendija. Neodrživost najvećeg dijela strateških projekata ogleda se upravo u slaboj procjeni njenih fiskalnih efekata. Takav avanturizam sebi nijesmo dozvolili. I iako se očekuju određena legitimna odstupanja u zavisnosti od novih činilaca, poput ovogodišnjih upisnih kvota i slično, ne očekujemo da ona imaju veći uticaj na ono što su prvobitne projekcije. Ne možemo, kako je to pametno rečeno, pobjeći od odgovornosti sjutrašnjice izbjegavajući je danas. Odgovornost za primjenu ovih, rekao bih vrlo naprednih rješenja, mi smo evidentno objeručke prihvatili.
POBJEDA: Iz Sindikata upozoravaju da će zbog reforme, koja podrazumijeva i smanjenje fonda pojedinih časova, posebno u srednjim stručnim školama, doći do tehnoloških viškova ili smanjenja profesorskih plata. Na koji način planirate da riješite nesklad između broja časova, norme i broja zaposlenih?
ŠEHOVIĆ: Nakon sprovedene reforme, u našem obrazovnom sistemu će biti više, a ne manje zaposlenih. U osnovnim školama je poznato da je došlo do smanjenja norme, upravo da bi se izašlo u susret činjenici da je smanjen obim gradiva osnovaca. I pored smanjenja norme u osnovnim školama, na predlog sindikata smo na kraju zadržali odredbu po osnovu koje zaposleni sa 35 i više godina staža mogu ostvariti punu normu i sa dva časa manje od zakonom definisane. Kada je riječ o srednjim stručnim školama, kod svih važećih obrazovnih programa, norma nastavnika praktične nastave se smanjuje sa 24 na 22, što znači dodatne časove za nastavnike praktične nastave. U dijelu deset novih obrazovnih programa, čija će primjena početi od naredne školske godine, neće biti smanjenja broja časova za nastavnike stručne teorije i praktične nastave. Za većinu opšteobrazovnih predmeta broj časova je ostao isti ili se povećao. Za manji dio opšteobrazovnih predmeta, broj se smanjio u obaveznom dijelu, ali su oni ponuđeni kao izborni. Dakle, sasvim je prirodno da se kod određenih programa poput elektrotehnike broj časova prirodne grupe predmeta kao obaveznih poveća, a u nekim poput ugostiteljstva, da ovi predmeti budu dati kao izborni. Programi se prave prema onome što je ocijenjeni najbolji interes učenika. Sa druge strane, smanjenjem broja učenika sa 30 na 28, povećaće se broj odjeljenja i u stručnim školama i u gimnazijama, što takođe znači povećanja broja časova za nastavnike. U skladu sa zakonom, i kako je to rađeno i do godinama unazad, nastavnici koji nemaju normu u matičnoj školi, imaju mogućnost dopune u drugim školama, na čemu će Ministarstvo u saradnji sa ovim ustanovama u narednom periodu intenzivno raditi. Naša namjera je reforma koja je krojena prema đaku, a osnažuje položaj nastavnika. To je najteži put sa najviše odgovornosti, ali jedini ispravan.
Opširnije u Pobjedi
