Magazin piše da je dobio na uvid dokumente koji pokazuju da je obavještajna služba BND imala listu od oko 4.000 ključnih pojmova za vršenje nadzora od 1998. do 2006. godine. Među njima su telefonski brojevi ili brojevi faks-mašina, adrese elektronske pošte u Bijeloj kući i adrese američkih finansijskih zvaničnika i diplomata.
Ostale mete koje su bile pod nadzorom su vojne institucije, uključujući američko vazduhoplovstvo i marince, Nasu i civilnu organizaciju "Human rights watch", prenosi AFP.
Špijiniranje nije zaobišlo ni stotine stranih ambasada i međunarodne organizacije poput Međunarodnog monetarnog fonda, navodi “Spiegel”.
Služba BND odbila je da komentariše ovaj izvještaj.
Njemačka je oštro protestovala kada je Edvard Snouden 2013. godine objavio podatke o špijunskim aktivnostima Amerike u svijetu, uključujući prisluškivanje mobilnog telefona njemačkog kancelara Angele Merkel. Merkelova je više puta izjavila da je "špijuniranje među prijateljima" neprihvatljivo, ali da se Berlin i dalje oslanja na SAD kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima.
