Pravni status majki, korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece uređuje se Zakonom o izvršenju odluke Ustavnog suda, kojim je predviđeno ukidanje doživotnih naknada.
"Ovakav način izvršenja odluke Ustavnog suda dosad nikad nije zabilježen u radu tog suda. Ustavni sud je u puno slučajeva dosad donosio odluke da pojedini zakon ili drugi propis nije saglasan sa Ustavom. Ali, s pozivom na odredbe Ustava Crne Gore, nikada nijesu dovođena u pitanje prava fizičkih i pravnih lica ostvarena primjenom tako donesenih zakona. Sada je Ustavni sud, nimalo slučajno, napravio izuzetak. Donesenom odlukom odredio je da njeno izvršenje obuhvata i regulisanje pravne situacije, nastale nakon prestanka važenja odredbi zakona kojima je majkama bilo priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje i više djece. Ustavni sud je obavezao Vladu da podnese Predlog zakona o izvršenju ove odluke kako bi se pravni status korisnica navedenog prava uskladio s Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda, za koje Ustavni sud nije ni glasao", istakao je Gošović za Dan.
U kreiranju ovakvog scenarija, kako navodi, između Vlade i Ustavnog suda nije postojala podjela vlasti.
"Radili su dogovorno, koordinirano, bestidno, na ogromnu štetu korisnica irava na naknadu. Kao rezultat takve saradnje nastao je i predlog ovakvog zakona. Naravno, u donošenju predloga zakona, na štetu prava majki, Vlada je pošla i korak dalje i u odnosu na pravne stavove Ustavnog suca. Ovim preddogom zakona Vlada uređuje pravni status korisnica naknade po osnovu rođenja troje ili više djece i u odnosu na odredbe zakona, čijom primjenom su umanjene naknade, a za koje odredbe je Ustavni suc posebnom odlukom utvrdio da su saglasne sa Ustavom. Riječ je o odredbama zakona, koje je Vlada predaožila i kojima je propisano da žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu od 264, odnosno 144 eura. Međutim, Vlada je sada Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predložila brisanje tih odredbi, iako je Ustavni suc ocijenio da su saglasne sa Ustavom. Riječ je, dakle, o odredbama zakona na koje se ne može odnositi izvršenje odluka suda od 19. aprila ove godine", objašnjava Gošović.
Pojašnjava da je prema pravnim stanovištima Ustavnog suda, pri uređivanju ovih pitanja, Vlada bila dužna da uvaži legitimna očekivanja svih kategorija korisnica prava na naknadu, da im jednom priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece neće biti ukinuto na način koji bi ih stavio u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kad su zbog prihvatanja doživotne naknade prekinule svoj dotadašnji radni odnos ili su prekinule korišćenje prava na penziju ili su se odjavile iz evidencije Zavoda za zapošljavanje.
"Predloženim zakonskim rješenjima majke, kojima je radi korišćenja navedenog prava njihovom voljom prestao radni odnos stavljene su u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kad su zbog prihvatanja doživotne naknade prekinule svoj dotadašnji radni odnos. I to, kako po osnovu visine naknade, tako i po osnovu vremenu ostvarivanja ovog prava, ograničenog za pojedine kategorije korisnica na period od pet, odnosno tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predlogom zakona ukida se pravo na naknadu majkama koje su napustile radni odnos, a navršile su 61 godinu života. Na taj način, one se primoravaju da ostvaruju pravo na penziju, bez obzira na činjenicu da bi prava po osnovu rada, da su ostale u radnom odnosu, mogle ostvarivati do navršenih 67 godina života", kaže Gošović.
Utvrđujući, na navedeni način, pravni status korisnica naknada koje su napustile radni odnos, Vlada, na štetu prava majki, nije ispoštovala ni pravno stanovište Ustavnog suda.
"Vlada je predlog ovog zakona dostavila Skupštini radi njegovog donošenja po skraćenom postupku. Prava i obaveze koje proističu iz predloga ovog zakona pripadaju od dana stupanja na snagu ovog zakona. S aglasno članu 11, stupanjem na snagu ovog zakona obustavlja se izvršenje konačnih odnosno pravosnažnih rješenja kojima je majkama bilo priznato pravo na doživotnu naknadu, a koja rješenja sada ne postoje u pravnom sistemu, što je pravni nonsens. Takođe, danom stupanja na snagu ovog zakona, obustavlja se izvršenje konačnih, odnosno pravosnažnih pojedinačnih rješenja kojima su umanjene naknade majkama po osnovu rođenja troje ili više djece. Ovakvo zakonsko rješenje ne omogućava jedinstvenu primjenu zakona danom njegovog stupanja na snagu. Naime, rješenja drugostepenog organa po podnesenim žalbama postaju konačna kada ta rješenja budu dostavljena majkama kao podnosiocima žalbi. Rješenja po žalbama Ministarstvo rada još nije donijelo u nekožko hiljada predmeta. Sa druge strane, Upravnom sudu dosad je podneseno oko 3.500 tužbi protiv konačnih rješenja Ministarstva rada i socijalnog staranja. U odnosu na ta rješenja Upravni suc još nije odlučivao i ona nijesu pravosnažna, kazao je Gošović.
Dodao je da rješenja kojima su umanjene naknade majkama ne mogu biti obustavljena prije njihove konačnosti, odnosno pravosnažnosti.
"Do sticanja konačnosti i pravosnažnosti navedenih rješenja zasigurno će proteći više mjeseci", smatra Gošović.
Dan
