Region

Ćuruvija bio pod mjerama službe punih godinu dana prije ubistva

Slavko Ćuruvija je bio pod mjerama službe punih godinu dana prije ubistva, rekao je Miloš Teodorović, jedan od funcionera Državne bezbjednosti u vrijeme ubistva novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i Evropljanina.
Ćuruvija bio pod mjerama službe punih godinu dana prije ubistva
Portal AnalitikaIzvor

On je bio na čelu komisije koja je krajem 2000. ispitivala da li je Ćuruvija praćen i da li je dosije „Ćuran“, koji se nakon demokratskih promjena te godine pojavio u javnosti, autentičan.

„Nijesmo utvrdili kako je Ćuran dospio u javnost, ali smo utvrdili da to nije bio dosije, već materijal i na osnovu kojih je trebalo da bude napisan dosije o tajnom praćenju. Ja sam dosije video i u njemu ništa nije nedostajalo... Komisija za uništavanje dokumentacije na čijem čelu sam takođe bio nikada nije uništila nijedan dokument o Slavku Ćuruviji“, rekao je on.

Pored Teodorovića, svjedočio je i Dragan Kojadinović, tadašnji dirketor Studija B, koji je prvi objavio vijest o ubistvu Ćuruvije. On je objasnio da su informaciju dobili od slušalaca, a odmah potom i potvrdu kolege koji je vidio tijelo Ćuruvije u lokvi krvi.

"Meni je to kroz vrata (u redakciji) prenio neko iz studija i ja sam zvao novinara Vlada Dinića, vlasnika lista Svjedok da provjeri, jer je bio na ulici", rekao je on.

Kojadinović je rekao da je Dinić otišao do Svetogorske ulice i da je tu "zatekao u ulazu telo Ćuruvije u krvi". "To mi je javio i ja sam potom objavio vijest", rekao je Kojadinović.

On je rekao da mu je nekog od narednih dana, u razgovoru, Dinić rekao i da je na mjestu ubistva zatekao samo dva mala Roma. "Naveo je da su oni rekli da su oni koji su pucali pobjegli u Komercijalnu banku, a tada se pričalo da je tu banku koristio DB", rekao je Kojadinović.

Govorio je i o Zakonu o informisanju donijetom 1998. godine u vrijeme kada je ministar informisanja bio Aleksandar Vučić i koji je, prema njemu, služio za represiju nad nezavisnim medijima.

Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. godine u ulazu zgrade u kojoj je radio i živio. Za to ubistvo optužena su četvorica radnika tadašnje državne bezbjednosti, odnosno da su novinara ubili po nalogu nekoga iz tadašnje vlasti, ali tužilaštvo nije utvrdilo ko je to ubistvo naredio.

Za njegovo ubistvo optuženi su načelnik Državne bezbjednosti Radomir Marković, načelnik beogradskog centra DB Milan Radonjić, bivši glavni inspektor Druge uprave DB Ratko Romić i pripadnik rezervnog sastava DB Miroslav Kurak.

Po optužnici, Ćuruviju je ubio Kurak, koji je u bjekstvu, a saučesnik mu je bio Romić koji je, kao i Radonjić, uhapšen u januaru 2014.

Optuženi su tokom prethodnih ročišta odbacili svaku povezanost s tim zločinom.

N1

Portal Analitika