On je naveo je da se EU obavezala da osigura život bez nasilja za sve i da iskorijeni nasilje u porodici.
“Naše društvo ne može da toleriše bilo kakvo nasilje, posebno nasilje nad djecom“, poručio je Orav na konferenciji Nasilje u porodici i rizici po djecu – prema sveobuhvatnom rješenju koje je organizovala nevladina organizacija (NVO) Centar za ženska prava, uz podršku UNICEF-a, EU i Fondacije Petrović Njegoš.
Konferencija je organizovana u okviru kampanje Zaustavimo nasilje, koju su pokrenuli UNICEF i Vlada Crne Gore.
Orav je ukazao da je nasilje, koje je najgori oblik diskriminacije, uzrokuje štetu koja se ne može popraviti, posebno kada su nasilnici oni kojima djeca najviše vjeruju.
On je naveo da efekat nasilja traje tokom cijelog života.
Kako je rekao, djeca su budućnost Evrope i zato je kolektivna odgovornos Vlade, društva i međunarodne zajednice da spriječe nasilje i štite djecu od nasilja.
“Nasilje nad djecom i dalje ostaje razlog za zabrinutost kada je u pitanju Crna Gora. Djeca su izložena iskorišćavanju i trgovini ljudima, a nasilej u porodici, gdje su žrtve djeca, nedovoljno se prijavljuje i još uvijek se uveliko prihvata”, saopštio je Orav.
Prema njegovim riječima, poseban razlog za zabrinutost su prinudni dječji brakovi.
“Domaći organi bi trebalo da rade više na prevenciji takvih nasilnih praksi i podsticanju okruženja u kome se žrtve neće plašiti da prijave one koji zlostavljaju”, smatra Orav.
Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe, Marijana Laković Drašković, ocijenila je da Crna Gora bilježi značajan napredak u oblasti unapređenja dječjih prava.
Ona je, govoreći o implementacije Istanbulske konvencije, naglasila da je crnogorska Vlada usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika koji je potpuno usaglašen sa tom Konvencijom.
Laković Drašković je dodala da Krivični zakonik usaglašen sa Konvencijom Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.
Prema njenim riječima, izmjenama tog Zakonika pooštrene su kazne kod krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
„Za osnovni oblik ovog krivčnog djela kazna je povećana sa jedne na dvije godine, dok je za kršenje mjere zaštite od nasilja u porodici, koje odredi sud ili državni organ, predviđena kazna zatvora do jedne godine, umjesto dosadašnjih šest mjeseci“, precizirala je Laković Drašković.
Ona je ocijenila da, i pored dobrog zakonodavnog okvira, izazov predstavlja dalja implementacija zakonskih rješenja.
Sekretar Ministarstva pravde, Elmedin Rovčanin, kazao je da nasilje u porodici nije privatna stvar, već javni i društveni problem.
Prema njegovim riječima, razne prepreke otežavaju implementaciju međunarodnih standarda za zaštitu žrtava nasilja.
„Te prepreke su duga tradicija i shvatanja da je ta vrsta nasilja normalna, prevashodno nad ženama, jer su žene u najvećem procentu žrtve nasilja u porodici“, naveo je Rovčanin.
Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, saopštio je da su negativna iskustva u djetinjstvu prisutnija nego ranije.
On je podsjetio da globalni statistički podaci pokazuju da skoro trećina djece iskusi makar jednu traumu, odnosno negativno iskustvo u djetinjstvu, a oko 40 odsto svih odrasta uz neku vrstu nesigurne veze sa roditeljima.
Izvršna direktorka Centar za ženska prava, Maja Raičević, saopštila je da se prije 20 godina samo grupa žena bavila ovim pitanjima, i one nisu imale na raspolaganju nikakve pravne i institucionalne mehanizme.
