Društvo

Radošević-Marović: Neki građani i ne znaju ko su Jevreji

Podatak iz istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava prema kojem više nego svaki peti građanin ne želi da ima Jevreje kao komšije je zapanjujući i pokazuje da vjerovatno ti ispitanici ne znaju ko je, zapravo, ovaj narod, ocijenila je za Pobjedu pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević-Marović.
Radošević-Marović: Neki građani i ne znaju ko su Jevreji
Portal AnalitikaIzvor

Netrpeljivost

Istraživanje je pokazalo da je 21,9 odsto ispitanika kazalo da ne bi voljeli da imaju Jevreje za komšije, a ta distanca prije devet godina iznosila je 14,6 odsto. Taj nivo netrpeljivosti je viši u odnosu na zemlje Zapadne i Istočne Evrope i bivše Jugoslavije.

Blanka Radošević- Marović kaže da je možda u pitanju ciljna grupa koja ne poznaje odnose prema Jevrejima.

- Mimo neposrednih iskustava ništa drugo što se u ovoj zemlji radilo ne upućuje na negativan odnos prema Jevrejima. Čak je za vrijeme Drugog svjetskog rata postojao  jedan broj familija koji je zaista pokazao požrtvovanost kada su zaštitili Jevreje koji su u tom periodu boravili u Crnoj Gori – rekla je ona.

Istraživanje koje je sproveo CEDEM je pokazalo i da građani osjećaju veliku netrpeljivost prema Romima. Čak 30 odsto građana reklo je da ne bi željeli da im oni budu u komšiluku. Uprkos tome, utvrđeno je da je nivo diskriminacije prema ovoj društvenoj grupi na znatno nižem nivou u odnosu na zemlje Zapadne i Istočne Evrope.

Radošević-Marović podsjeća da resor u kojem radi organizuje istraživanja o stepenu diskriminacije svake druge godine kako bi pratili kretanja u vezi sa diskriminacijom u našem društvu i da jeste činjenica da su od 2011. godine Romi najdiskriminisaniji u društvu.

 – Taj procenat, ipak, opada, što znači da se odnos prema Romima poboljšava. Dobrim dijelom su prihvaćeni u našem društvu – rekla je ona.

Prema njenim riječima, Romi su najlošije pozicionirani u dru- štvu kada je riječ o njihovom socio-ekonomskom položaju.

LGBT

Istraživanje je pokazalo i da su LGBT osobe visoko pozicionirane kada je riječ o diskriminaciji – svaki drugi ispitanik, odnosno oko 50 odsto njih je izjavilo da ih ne želi za komšije. Naša sagovornica kaže da je stepen netrpeljivosti prema ovoj populaciji, ipak, opao u odnosu na raniji period.

– Što se tiče ovog istraživanja, izuzev teško pojmljivog podatka u vezi sa Jevrejima, zabrinjava stepen diskriminacije prema zavisnicima, (kao i oboljelima od AIDS-a), odnosno kako je ovim istraživanjem navedeno ,,diskriminacija prema narkomanima“, što je neprimjereno u terminologiji koju mi koristimo – rekla je ona.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, prema njenim riječima, nijesu zadovoljni percepcijom javnosti u odnosu na ranjive grupe. Stepen diskriminacije opada sporijim tempom nego što bi željeli.

Pobjeda

Portal Analitika