U otvorenom obraćanju upućenom medijima i pratećem memorandumu - koji su potpisima i pečatima podržali Savez za sportski ribolov na moru i svi klubovi sportskih ribolovaca i ronilaca, kao i brojne nevladine organizacije koje se bave zaštitom mora - navodi se da je, uz već usvojene mjere Vlade donijete na sjednici 18. maja, potrebno preduzeti dodatne, hitne korake za spas mora.
Atak na državu
Povod za obraćanje je, kako se navodi, otvorena, učestala i ničim sprečavana upotrebe eksploziva u izlovu/ubijanju ribe na Crnogorskom primorju (ali i svim ostalim vodama u Crnoj Gori).
– Obraćamo vam se da, po ko zna koji put da ukažemo i ustvrdimo da je krajnje vrijeme da se ovom kriminalu stane na put. Kao savjesni građani države Crne Gore, kao sportisti i rekreativci, a prije svega kao ljubitelji prirode - tog našeg najvećeg imanja - najoštrije osuđujemo divljanje „dinamitaša“ na moru i zahtijevamo da se urgentno preduzmu najoštrije mjere na suzbijanju ove kriminalne djelatnosti – kaže se u tekstu.
U memorandumu se ističe da ubijanje ribe eksplozivom nije od juče, kao ni nelegalno priobalno kočarenje, noćni podvodni ribolov, podvodni ribolov s bocama i ubiranje prstaca, dakle svi oblici nelegalnog izlova morskih organizama, ali je posljednjih godina „do te mjere uzelo maha da je krajnje vrijeme za najoštriju akciju“.
– Kriminalci nam ubijanje ribe žele predstaviti kao dio narodne tradicije i nasljeđa. A nije! Kriminal i primitivizam nije i ne smije biti tradicija i obilježje bilo kog naroda i bilo koje države. Oni se svojom bahatošću rugaju i državi, i sportskim ribolovcima, i cjelokupnoj javnosti. Rugaju se svima koji poštuju zakone i propise, svima koji slijede svetu obavezu da generacijama koje dolaze ostave u nasljeđe što očuvaniju prirodu i njena bogatstva. Da li je potrebno da vas, uvažena gospodo, opet podsjećamo da se svakodnevno na Primorju čuju eksplozije? Da li moramo da strijepimo za naše živote i živote naše djece, našu imovinu, zbog obijesti malog broja, nadležnima poznatih, kriminalaca? Da li moramo da se, ni krivi ni dužni, stidimo njihovih postupaka kada nas gosti pitaju što to stalno puca – pitaju se potpisnici teksta.
Zločin prema prirodi
Uz konstataciju da je dosta takvog stanja, pokretači akcije „Stop krivolovu“ traže pomoć od državnih institucija da se pošasti zajednički stane na put, uz poziv da svako odradi svoj dio posla i da se taj kriminal jednom za svagda suzbije, da se uništavanje života u moru zauvijek prekine.
– U protivnom, postaćemo prepoznati, ako već nijesmo, kao prostor u kome neki divlji ljudi dominiraju ne poštujući zakone, u kome divlji ljudi uništavaju prirodno blago, Bogom nam dano da ga čuvamo i održavamo. Mislimo da nije potrebno trošiti riječi na to kako bi i na koji način trebalo suzbiti ovo samovlašće i kriminal koje nas sve ugrožava. Samo ćemo vam poručiti da stojimo na raspolaganju da zajednički krenemo u kona- čan i definitivan obračun sa zločinstvom koje prijeti da potpuno opustoši ionako desetkovan riblji fond, riblja staništa i cjelokupan ekosistem – navodi se u memorandumu.
Na kraju potpisnici navode da će sa sadržajem ovog javnog obraćanja upoznati sve relevantne međunarodne i domaće organizacije u Crnoj Gori za koje smatraju da mogu pomoći u nakani da se more i život u njemu spasi.
Problem izlova ribe eksplozivom, o kojem je Pobjeda godinama izvještavala, u fokus javnosti dospio je u aprilu kada je dinamit bačen u blizini ponte od Jaza, dok se u toj zoni održavao međunarodni kup u podvodnom ribolovu. Počinioci nijesu uhvaćeni, niti procesuirani a vijest sa pratećim snimcima stotina kilograma ubijene ribe obišla je region.
Poznati internet forum posvećen podvodnom ribolovu (Podvodni.hr) objavio je nakon toga mapu sa prijavljenim dinamitaškim lokacijama na kojoj Crna Gora prednjači na Jadranu sa 48 aktivnih pozicija, dok Hrvatska sa više od 1.200 kilometara obale ima svega osam takvih tačaka.
Uslijedila je reakcija javnosti u Crnoj Gori, formiran je pokret Stop krivolovu, a mediji su sve više zainteresovali za ovu temu. Pobjeda je nizom tekstova, tema i reportaža, sveobuhvatno ukazala na srazmjere problema, negativne efekte ne samo za morski ekosistem, već i za državu u cjelini.
Pobjeda
